Rijetke su infekcije salmonelom van gastrointestinalnog područja, a salmonelom uzrokovan apsces vrata još je rjeđi. U svjetskoj literaturi pronašli smo 15 opisanih slučajeva. Svi opisani slučajevi ...kao
predisponirajući čimbenik imali su onkološku bolest ili dijabetes. Prikazan je slučaj 53-godišnje pacijentice s apscesom vrata, u koje je dijabetes bio loše reguliran; samo glibenklamid tabletama. Bolest je počela povišenom temperaturom i oticanjem desne strane vrata, 10 dana prije prijema u bolnicu. Unatoč uzimanju azitromicina, cefalexina i medazola, oteklina je postajala veća, a opće stanje bolesnice sve teže. Bolesnica prije početka bolesti nije imala nikakvih gastrointestinalnih simptoma, povećanih limfnih čvorova ili zubobolje. Apscesna šupljina je ispražnjena, a kultivacijom je gnoj bio pozitivan na Salmonellu enteritidis.
Bolesnica je prebrodila kritično razdoblje ordiniranim antibiotskim liječenjem po antibiogramu, pravilnom i intenzivnom njegom rane, te regulacijom šećerne bolesti. Pacijentica je dobrog općeg stanja otpuštena 4 tjedna po hospitalizaciji.
Najčešći uzrok povećanja limfnih čvorova su reaktivni procesi, upale, limfomi ili metastatski tumori. U ovom radu analizirani su punktati 4062 bolesnika punktirana u Kliničkoj jedinici za citologiju ...KBC-a „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu tijekom 10-godišnjeg razdoblja. Muških bolesnika bilo je 1624, a ženskih 2438. Raspon dobi bolesnika bio je od nekoliko mjeseci do 85 godina. Nedijagnostička su bila 232/4062 (5,7%) uzorka. U 2640/3830 (69%) punktata nađene su dobroćudne promjene, dok su u 1190/3830 (31%) punktata nađene zloćudne lezije. Hematološka bolest (Hodgkinov limfom i ne-Hodgkinov limfom) nađena je u 482/1190 (40,5%) punktata, a metastaze u 708/1190 (59,5%) punktata. Od 482 bolesnika s hematološkom bolešću 48/482 (10%) ih je imalo Hodgkinovu bolest, a 434/482 (90%) ne-Hodgkinov limfom. U skupini malignih limfadenopatija bilo je 212/708 (30%) metastaza karcinoma pločastih stanica, 177/708 (25%) metastatskih adenokarcinoma, 149/708 (21%) metastaza ostalih karcinoma i 170/708 (24%) metastaza ostalih malignih tumora. Ovaj rad potvrđuje da je citološka punkcija povećanih limfnih čvorova glave i vrata odlična metoda za ispitivanje naravi navedenih lezija.
NEKROTIČNI FASCITIS VRATA KOVAČIĆ, MARIJAN; KOVAČIĆ, IVAN; ĐELALIJA, BORIS
Acta medica Croatica,
11/2013, Letnik:
67, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Nekrotični fascitis je rijetka, brza i progresivna upala kojoj je svojstvena nekroza površne fascije i širenje na okolnu kožu ili mišiće uz mogući i smrtni ishod. Obično zahvaća ekstremitete, ...abdominalni zid i perineum. Autori retrospektivno prikazuju 15 bolesnika s nekrotičnim fascitisom vrata. Prosječna je dob bolesnika bila 54,7 godine i imali su jedan ili više komorbidnih zdravstvenih problema. Kod petoro bolest je bila udružena s descendentnim nekrotičnim medijastinitisom, a kod troje s progresivnom sepsom i toksičnim septičnim šokom. Kod svih je bolesnika primijenjena intravenska antimikrobna terapija širokog spektra, a kod troje i u kombinaciji s intravenskim imunoglobulinom G (IVIGG) tijekom petodnevne terapije zbog znakova toksičnog šok sindroma. Kirurška eksploracija s debridmanom nekrotičnog tkiva učinjena je kod svih bolesnika, temeljem pozitivnog nalaza kompjutorizirane tomografije za nekrotični fascitis. Kod pet bolesnika je istodobno učinjena i transcervikalna drenaža medijastinuma. Perioperativna traheotomija bila je učinjena kod šest, a odgođena kod jednog bolesnika. Histopatološki nalaz je pokazao u svim slučajevima proširenu nekrozu debridirane fascije i vaskularne tromboze u mekom tkivu vrata. Postotak smrtnosti je bio nizak - 6,7% (1/15). Autori naglašavaju važnost ranog postavljanja dijagnoze i kirurške intervencije, primjene antibiotika širokog spektra i intravenske imunoglobulinske terapije, kada je stanje bolesnika nakon kirurške intervencije i dalje nestabilno.
Cilj studije bio je istražiti učestalost i karakteristike malignih neoplazmi kože glave i vrata područja Osječko-baranjske županije u razdoblju od 2004. do 2012, u odnosu na spol, dob, mjesto ...boravka, radno mjesto, zanimanje, tip i lokaciju neoplazme te fenotipske odlike oboljelih. Istraživanje je obuhvatilo sve ispitanike kojima je PHD nalazom potvrđena dijagnoza, a stanovnici su Osječko-baranjske županije. Obrađena su ukupno 2.952 oboljela od kojih je bilo 1.487 (50,4 %) muškaraca i 1.465 (49,6 %) žena, što čini približnu godišnju incidenciju od 104/100 000. Srednja dob ispitanika bila je 72 godine. Ispitanici su većinom sa sela, 1952 (66,2 %). Na otvorenom je radilo 2.137 (72,4 %) ispitanika. Najčešće su to poljoprivrednici, 907 (42,4 %) i građevinski radnici (889 ili 41,6 %). S obzirom na tip neoplazme, najčešći je bio bazocelularni tip (2.160 - 73,2 %) oboljelih. Maligni melanom imala su 93 (3,1 %) ispitanika. Lokalizacija maligne neoplazme je najčešće lice (839 - 28,7 %) i nos (643 - 22,0%) ispitanika. Muškaraci su imali značajno više (341 - 56,6 %) planocelularih malignih neoplazmi od žena (262 - 43,4 %) (p=0,005). Značajno su bili mlađi ispitanici s malignim melanomom (medijan dobi 67 godina). Nema značajne razlike vrste maligne neoplazme i mjesta stanovanja, radnog mjesta i zanimanja s obzirom na rad na otvorenom ili zatvorenom prostoru. Dokazano je, s obzirom na lokalizaciju, na uhu i na usni značajno više planocelularnih malignih neoplazmi (p=0,039; p<0,001), na vratu, oku i na glavi malignih melanoma (p=0,004; p<0,001; p=0,026), a na nosu bazocelularih neoplazmi (p=0,002). Nema značajne razlike u vrsti i učestalosti malignih neoplazmi povezano s bojom kose i očiju ispitanika. Očito je da bolest nastaje nakon višedesetljetne inkubacije te kumulativnog učinka izloženosti rizičnim faktorima, pri čemu direktna izloženost suncu, čini se, ima značajnu ulogu. Potrebna su daljnja istraživanja.
Prikazujemo treći dosad opisani slučaj upalnog pseudotumora (IPT, od engl. inflammatory pseudotumor) vrata maternice.
IPT se smatra dobroćudnom, samoograničavajućom tvorbom nejasne etiologije. Bolest ...se povezuje s neuobičajenom reakcijom tkiva na ozljedu, prijašnju gljivičnu ili bakterijsku infekciju i autoimunosne poremećaje.
U prosincu 2003. 18-godišnja žena koja dotad nije rađala došla je u bolnicu radi disfunkcionalnog krvarenja. Na ginekološkom pregledu slučajno je na vratu maternice otkrivena odvojena nakupina slična leiomiomu veličine 4,2 x 3,8 cm. Tumor je kirurški uklonjen. U analizi uzoraka primijenjeni su: hemalaun-eozin (H&E), Gomori, pancitokeratin, vimentin, SMA, mioglobin, desmin, s-100, CD-68, faktor VIII i p53.
Mikroskopska analiza uzoraka bojanih H/E pokazala je distinktivnu mezenhimnu tvorbu građenu od vretenastih stanica s morfološkim značajkama miofibroblasta, fibroblasta i histiocita pomiješanih sa znatnim brojem upalnih stanica. Imunohistokemijska analiza pokazala je pozitivnu reakciju na vimentin, SMA, mioglobin, CD-68, dok su pojedinačne tumorske stanice bile neočekivano pozitivne na S-100. Gomori i Faktor VIII naglašavali su retikulinsko-kapilarnu mrežu.
Iako iznimno rijedak na ovome mjestu, upalni pseudotumor bi se diferencijalno dijagnostički trebao uzeti u obzir ako se radi o mezenhimalnoj tvorbi nalik tumoru ili reparativnoj promjeni. Pored kirurške resekcije koja je najčešći oblik liječenja, u liječenju ove tvorbe također se rabe i kortikosteroidi, nesteroidni protuupalni lijekovi te kemoterapija.
Dvije godine nakon uklanjanja IPT bez histoloških naznaka zloćudne bolesti bolesnica se osjeća dobro i nema recidiva bolesti. U ovom kao i u drugim sličnim slučajevima preporučili bismo dugotrajno praćenje bolesnica.
Cervikalna trudnoća je najrjeđi, ali i najopasniji oblik ektopične trudnoće. U prošlosti se cervikalna trudnoća liječila kirurškim metodama koje su često završavale histerektomijom. Danas se u ...terapiji cervikalne trudnoće primjenjuju konzervativne medikamentozne metode. Najčešće korišten lijek je metotreksat. Prikazana je 33-godišnja nulipara koja je primljena u Kliniku zbog klinički i ultrazvučno dijagnosticirane cervikalne trudnoće u 6. tjednu amenoreje. Unutar cerviksa nađen je embrionalni odjek od 4 mm, s pozitivnom srčanom akcijom, a betahCG bio je 9970 IU/L. Započeta je terapija metotreksatom 75 mg iv u infuziji na koju se nadovezala terapija Leukovorinom. Ista terapija je ponavljana 8. i 17. dan. Nakon prve doze betahCG je porastao na 12650 IU/L i potom je kontinuirano padao do 33. dana kada je bio 52,6 IU/L. Pacijentica je 36. dan otpuštena iz bolnice, dva tjedna kasnije je klinički i ultrazvučni nalaz uredan, a betahCG negativiziran.
Provider: - Institution: University of Zagreb. School of Dental Medicine. Department of Oral Surgery. - Data provided by Europeana Collections- Istraživanje je analiziralo učestalost miofascijalene ...boli u populaciji branitelja liječenih od PTSP-a. Svrha istraživanja bila je utvrditi utjecaj ratom uvjetovanog stresa na pojavnost miofascijalne boli u području glave i vrata u populaciji hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a. Hipoteza je bila da postoji asocijacija izmeñu PTSP-a i miofascijalne boli u smislu učestalije pojavnosti miofascijalne boli kod ispitanika s PTSP-om u odnosu na ispitanike kontrolne grupe. U istraživanju su sudjelovala 202 ispitanika, podijeljena u dvije grupe. Prvu grupu je činio 101 hrvatski branitelj s dijagnozom PTSP-a. Kontrolnu grupu od 101 ispitanika činili su dobrovoljci iz skupine osoba koje dolaze na sistematske preglede. Analizirani su bilateralno slijedeći mišići: maseter, temporalni mišić, tetiva temporalnog mišića, medijalni pterigoidni mišić, lateralni pterigoidni mišić, sternokleidomastoidni mišić, splenius capitis i trapezius. Utvrñena je značajno veća učestalost miofascijalne boli glave i vrata kod branitelja liječenih od PTSP-a (58,4%) u odnosu na ispitanike kontrolne grupe (8,9%). Triger točke su najčešće bile lokalizirane u splenius capitisu (12,9%), desnom temporalnom mišiću (11,9%), lijevom temporalnom mišiću (7,9%) i desnom maseteru (5,9%). Kod ispitanika kontrolne skupine, s obzirom na manju pojavnost miofascijalne boli (8,9%), triger točke zabilježene su samo u lijevom temporalnom mišiću, i to kod 4% ispitanika i u spleniusu capitisu kod 5% ispitanika. Istraživanjem je utvrñeno da postoji potreba za uključivanjem doktora dentalne medicine educiranog za liječenje poremećaja žvačnog sustava i bolnih poremećaja glave i vrata u multidisciplinarni tim koju sudjeluje u liječenju hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a.- INTRODUCTION: The aim of this research was to analyze the incidence of myofascial pain among war veterans treated for posttraumatic stress disorder (PTSD). Myofascial pain affects muscles and fasciae. The head and neck region with its muscels is a high frequency area for developing of myofascial pain. Myofascial pain is characterized by the presence of trigger points, which can be defined as descrete hyperirritable spots in muscle fibres. Trigger points can be either active or latent. In addition to the occurence of trigger points, limited function and pain are also characteristic in affected muscles. AIMS OF THE RESEARCH: The aim of this research was to determine the influence of war-induced stress on the occurence of myofascial pain in the head and neck region among Croatian war veterans treated for PTSD. Hypothesis was that there is a correlation between PTSD and myofascial pain. According to this hypothesis, myofascial pains occurs more often among examinees that suffer from PTSD than among members of the control group. It was assumed furthermore that myofascial pain influences the symptomatology of patients with PTSD, as well as that there is a need to engage a doctor of dental medicine educated for treating disorders of the temporomandibular joint and other painful disorders of the head and neck region in the treatment of those patients. The aim of this research was to: determine the degree of attention that war veterans with PTSD devote to their own health and their attitudes towards it, and compare their results with the control group; compare, determine and test the influence of PTSD and eventual traumatization of the stomatognathic system during intubation as two possible etiologic factors for the emergence of myofascial pain in war veterans treated for PTSD; analyze the incidence of oral parafunctions and inappropriate habits among war veterans treated for PTSD and the control group; compare the incidence of pain and temporomandibular joints sounds among war veterans treated for PTSD and the control group; analyze and compare the incidence of muscle pain in the head and neck region among war veterans treated for PTSD and the control group; determine the incidence of myofascial pain among war veterans treated for PTSD; determine the localization of trigger points; present conclusions about the incidence of myofascial pain among war veterans treated for PTSD and define the exact role of doctors of dental medicine in the treatment of those patients. PATIENTS AND METHODS: 202 examinees, divided into two groups, took part in the research. The first group consisted of 101 Croatian war veterans with PTSD. All the examinees were being hospitalized in the Psychiatric Hospital Vrapče. The diagnosis of PTSD was issued in accordance to the International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, 10th edition (ICD-10), and the Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4th edition (DSM-IV). The control group consisted of 101 examinees volunteers that visit the hospital in order to perform a systematic health examination. Individuals with psychiatric or neurological disorders, rheumatic diseases (rheumathoid arthritis), collagenosis, orofacial pain, hormonal disorders, odontogenic abscesses, developmental anomalies and maxillofacial traumas were not included in the control group. Individuals that therapeutically use analgesics and opiates were eliminated from the control group. An analysis of the following muscels was performed bilaterally: masseter muscle, temporal muscle, temporal muscle tendon, medial pterygoid muscle, lateral pterygoid muscle, sternocleidomastoid muscle, splenius capitis and trapezius muscle. RESULTS: The research showed that war veterans treated for PTSD asses their health condition as generally poor (72,3%) or extremely poor (18,8%), the condition of the mouth as poor (47,5%) or extremely poor (17,8%), the attention devoted to their health as deficient (26,7%) and extremely deficient (6,9%). This results are to a considerable extent worse than the results of examiness in the control group. In comparison with the control group, a significantly higher comorbidity with the following diseases among war veterans with PTSD was determined: rheumatoid arthritis, collagenosis and psoriasis (35,6%), depression (99%), hearing impediments and problems with ears (51,5%), vertigo (58,4%), frequent headaches (64,4%), high blood pressure (41,6%), hormonal disorders (18,8%), problems with concentration (93,1%), sleeping disorders (100%), problems with sinuses (51,5%) and problems with cervical spine (80,2%). There was no difference between the two groups as far as the use of heart drugs is concerned, whereas other drugs, like tranquilizers, analgesics, sleeping medications and medicaments againts hypertension were considerably more frequently used by examinees with PTSD. The analyzed sample showed that there is no statistically significant difference between the incidence of myofascial pain in veterans who had been intubated and those who had not undergone intubation. The following symptoms were determined to be significantly more frequent in war veterans than in the control group: limited ability to open the mouth in the morning (29,7%) and in the evening (22,9%), a sideways shift when opening the mouth (20,8%), clenching of the teeth during the day (73,3%), teeth grinding while sleeping (47,5%), pain and tension in the jaws in the morning (37,6%) discomfort and instability when closing the mouth (54,5%). Inappropriate habits parafunctions (41,6%), and the sensation of tension and stiffness in jaw muscles (64,3%) are also significantly more frequent in the population of war veterans. Furthermore, the sound of the temporomandibular joints and pain in those joints were determined to be more frequent among war veterans with PTSD (left joint 31.7%, right joint 34,7%) than in the examinees from the control group. At the same time, war veterans display a greater incidence of muscle pain than examinees from the control group. Trigger points are mostly located in the following muscles: splenius capitis (12,9%), right temporal muscle (11,9%), left temporal muscle (7,9%) right masseter muscle (5,9%). In the control group the overall incidence of myofascial pain was much lower (8,9), and trigger points were detected only in the left temporal muscle (4%) and in the splenius capitis (5% ). A significantly higher incidence of myofascial pain in the head and neck region among war veterans with PTSD (58,4%) than in the control group (8,9%) was determined, what confirms the initial hypothesis. CONCLUSION: In accordance to the results obtained during the research, there exist a mutually enhancing relationship between PTSD and chronic pain myofascial pain. Because of that, there is a need to engage a doctor of dental medicine, educated for treating stomatognatic system disorders as well as painful disorders in the head and neck region, in a multidisciplinary team that treats Croatian war veterans with PTSD- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Slap Peričnik v dolini Vrat. Razglednica ni bila odposlana.- All metadata published by Europeana are available free of restriction ...under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Aljažev dom v Vratih, Triglav v ozadju. Razglednica je bila odposlana.- All metadata published by Europeana are available free of ...restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: Ministrstvo za kulturo, Direktorat za kulturno dediščino, INDOK center - Data provided by Europeana Collections- projektantska skica ohranitve starih emonskih vrat ...(reprodukcija)- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
