Društveno korisno učenje (DKU) inovativna je metoda bazirana na iskustvenom učenju čijom je implementacijom u obrazovni sustav moguće ostvariti brojne dobrobiti za akademsku i društvenu zajednicu. ...Cilj istraživanja prikazanog ovim radom bio je ispitati percipirane dobiti DKU-a kod studenata socijalnog rada (N = 23) uslijed pilot-provedbe izbornog DKU kolegija na prvoj godini studija. Postavljena su tri istraživačka pitanja vezana uz studentsku percepciju dobitaka od sudjelovanja u projektima DKU-a za različite aktere u projektu, samoprocjenu zadovoljstva pojedinim elementima DKU-a te prijedloge za unaprjeđenje kolegija. Istraživačka pitanja razrađena su u anketi primijenjenoj po završetku kolegija; odgovori na pitanja otvorenog tipa obrađeni su metodom kvalitativne analize sadržaja, a odgovori na pitanja zatvorenog tipa kvantitativnom analizom podataka. Prema rezultatima, studenti prvenstveno prepoznaju brojne dobiti DKU-a za njih same na osobnoj i profesionalnoj razini, ali percipiraju i niz dobiti za korisnike, udruge i širu zajednicu. Nadalje, studenti su jako zadovoljni različitim elementima DKU-a te smatraju da im je omogućilo bolje upoznavanje prakse socijalnog rada. I, konačno, studenti predlažu (još) veći naglasak na pripremi i osmišljavanju projekata te na radu u udruzi/zajednici, kao i više refleksija usmenim putem. Rezultati govore u prilog povećanju kvota na DKU kolegiju i/ili implementaciji DKU-a na više kolegija na početku studija.
Suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT – information and communication technology) čini okosnicu razvoja pametnog turizma. Uspostava pozitivne korelacije tehnologije s drugim ...čimbenicima određene destinacije nužna je za razvoj pametne turističke destinacije. Pametna turistička destinacija temelji se na digitalizaciji turističkog sustava destinacije, personalizaciji doživljaja i usluga te korištenju društveno odgovornog poslovanja. Digitalizacija podrazumijeva primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u interakciji s turistima. Personalizacija doživljaja i usluga podrazumijeva proširenu turističku ponudu koja uključuje posebne programe i turističku animaciju/zabavu. Društveno odgovorno poslovanje (CSR – corporate social responsibility) destinacije predstavlja poslovanje koje se vodi u skladu s načelima održivosti, zelene ekonomije i etike. Polazeći od toga, svrha ovog istraživanja je detektirati i istražiti potencijal Koprivnice kao vodeće turističke destinacije Podravine. Ovim istraživanjem želi se dati model razvoja destinacije pametnog turizma Koprivnice koji se temelji na provedenom kvalitativnom istraživanju. Za prikaz modela pametne turističke destinacije korištena je metoda analize i metoda usporedbe s destinacijom Split koja je predvodnik u procesu transformacije klasične u pametnu turističku destinaciju. S obzirom na položaj Koprivnice u odnosu na emitivna turistička tržišta/centre, bogatu kulturno-povijesnu baštinu destinacije i očuvani okoliš, Koprivnica ima konkurentsku prednost kao nositelj razvoja pametnog turizma Podravine u sklopu Koprivničko-križevačke županije. Koprivnica je sjedište Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije, i samim time administrativno središte turističkog sustava Podravine i svakako ima potencijala za bržu implementaciju modela pametne destinacije. U turističkom smislu Koprivnica još nije dosegla svoj puni turistički potencijal. Brendiranje Koprivnice kao destinacije pametnog turizma omogućit će njezino brže pozicioniranje na turističkom tržištu. Resursna baza Koprivnice, postojeća infrastruktura i turistički kapacitet (TCC) izdvajaju Koprivnicu od ostalih destinacija. Na temelju rezultata istraživanja prezentiranih u ovom radu, prikazane su glavne smjernice za razvoj modela pametne turističke destinacije Koprivnica.
Pjevanje je važan čimbenik u nastavi Glazbene kulture te, uz obvezne sadržaje, aktivnost koja se najviše provodi. Znanstvena literatura potvrđuje da pjevanje u većoj mjeri kod učenika izaziva ...pozitivne emocionalne reakcije. Proglašenjem pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020. godine gotovo sve pjevačke aktivnosti bile su na dulje vrijeme obustavljene. Cilj istraživanja bio je uočiti postoji li razlika u percepciji nezadovoljstva obustavom pjevanja ovisno o tome jesu li se učenici prije pandemije aktivno i intenzivnije bavili pjevanjem u odnosu na one koji tu aktivnost nisu imali ili su je imali u minimalnoj mjeri. Prvi problem bio je istražiti postoji li razlika u osobnom nezadovoljstvu (sreći) i percepciji nezadovoljstva obustavom pjevanja ovisno o tome jesu li se učenici aktivno bavili pjevanjem prije pandemije ili nisu te jesu li tijekom pandemije nastavili s pjevanjem u virtualnom okruženju („online") ili su sasvim prekinuli s aktivnim pjevanjem. Potvrđene su hipoteze da učenici koji su članovi zbora i/ili ansambala osjećaju intenzivniji nedostatak i osobno nezadovoljstvo obustavom glazbenih aktivnosti tijekom pandemije nego oni koji su se aktivno bavili pjevanjem samo na satu Glazbene kulture te da su učenici koji su se tijekom pandemije bavili muziciranjem u virtualnom okruženju („online") zadovoljniji i pokazuju pozitivnije emocije u odnosu na one koji su se prestali baviti glazbom. Drugi problem bio je istražiti postoji li razlika u percepciji pjevanja uživo i pjevanja u virtualnom okruženju („online"). Potvrđeno je da učenici koji su iskusili i pjevanje uživo i pjevanje u virtualnom okruženju („online") smatraju da pjevanje uživo ima veći učinak od pjevanja u virtualnom okruženju („online"). Rezultati potvrđuju da pjevanje utječe pozitivno na pjevača te da ograničavanje pjevanja intenzivira osobno nezadovoljstvo.
Cilj istraživanja jest ispitati razlike u percepciji doživljenog stresa, načinima oporavka od stresa različitih grupa zaposlenika u školama, psihološkog procvata, zadovoljstva životom, pozitivnih i ...negativnih
emocija s obzirom na vrstu zaposlenja i radni staž. Drugi cilj istraživanja hijerarhijskom je regresijskom analizom ispitati doprinos spola, radnoga staža, zadovoljstva životom, emocija, doživljenog stresa i načina oporavka od stresa objašnjenju psihološkog procvata zaposlenika. Korištena je skala doživljenog stresa, skala zadovoljstva životom, PANAS skala, skala oporavka od doživljenog stresa i skala psihološkog procvata. Istraživanje je provedeno u petnaest osnovnih škola na ukupno 190 sudionika (166 žena i 24 muškarca). Među učiteljima i tehničkim osobljem razlike su utvrđene u psihološkom procvatu koji je viši kod učitelja, dok u razini zadovoljstva životom, pozitivnim i negativnom emocijama, doživljenom stresu i načinima oporavka od stresa razlike nisu utvrđene. Razlike s obzirom na radni staž u školi utvrđene su u psihološkom procvatu, zadovoljstvu životom i pozitivnim emocijama koji su viši kod ispitanika s manje radnoga staža u školi. Rezultati hijerarhijske regresijske analize ukazuju da se najveći dio psihološkog procvata učitelja može pojasniti pomoću zadovoljstva životom i pozitivnih emocija, dok se za tehničko osoblje pojašnjava pomoću zadovoljstva životom, doživljenog stresa, pozitivnih i negativnih emocija.
Cilj rada bio je utvrditi razlike u zadovoljstvu i uključenosti u školske aktivnosti roditelja učenika osnovne škole tipičnog razvoja i s teškoćama u razvoju. Uzorak u radu čine 896 roditelja učenika ...drugih i šestih razreda trinaest osnovnih škola sjeverozapadne Hrvatske, od kojih je 57 roditelja učenika s teškoćama u razvoju koji se školuju u redovitome razrednom odjelu u skladu s primjerenim programima odgoja i obrazovanja ovisno o vrsti i stupnju teškoće. Usporedbom ekvivalentnih parova roditelja iz obje skupine utvrđeno je da ne postoji statistička razlika u procjeni zadovoljstva te da je ono za obje skupine iznadprosječno, a za roditelje učenika s teškoćama u razvoju čak i više. Opća uključenost roditelja u školi je gotovo ista za promatrane skupine roditelja, dok roditelji učenika s teškoćama statistički značajno više pomažu svojoj djeci kod kuće, češće potiču čitanje, učenje matematike i prirodoslovnih predmeta te su općenito više uključeni u učenju kod kuće. Rezultati analize pokazuju da zadovoljstvo školom roditelja učenika s teškoćama u razvoju pridonosi općoj roditeljskoj uključenosti kod kuće i učenju matematike sa svojom djecom. Provedeno istraživanje ukazuje na potrebu daljnje analize zadovoljstva roditelja i utjecaja na njihovu uključenost u aktivnosti u domu i školi.
The goal was to determine differences in satisfaction and inclusion of parents of elementary school students with typical development and difficulties in development in school activities. It was sampled by including 896 parents of students attending the second and the sixth grade in different elementary schools all across northwest Croatia. Out of those, 57 parents are parents of students with difficulties in development who are educated in accordance with the appropriate educational programs depending on the type and degree of difficulty in the regular class department. With the comparison of the equivalent pairs of parents from both groups, it is determined that there is no statistical difference in the assessment of satisfaction and that it is above average for both groups and for parents of students with difficulties even higher. In the ratio of investment and involvement of parents in school, it is also pretty much the same for the observed groups of parents. Nevertheless, the parents of students with difficulties statistically are significantly more involved and are helping their children when working at home; they encourage reading and learning math and science subjects. The results from the analysis show the satisfaction of parents of students with developmental difficulties adds to the general parental involvement at home and studying mathematics with their children.
The research is showing the need for further analysis of parental satisfaction and the impact on their involvement with activities at home and at school.
Suvremeni društveni kontekst u kojem poslovi odgojitelja postaju zahtjevniji, a oni istodobno profesionalno i statusno marginalizirani u našem društvu, zadovoljstvo poslom i profesionalno djelovanje ...odgojitelja nameće se kao važno istraživačko područje. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj (i u svijetu) nedostaju istraživanja o zadovoljstvu poslom odgojitelja, a vođeni saznanjem da je značajno povezano s kvalitetom odgojno-obrazovnoga rada, time i unaprjeđivanjem razvoja djece rane i predškolske dobi i njihovih postignuća, ovim radom želi se promovirati profesija odgojitelja. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 536 odgojitelja. Da bi se ispitalo profesionalno djelovanje i zadovoljstvo poslom, u istraživanju su primijenjene sljedeće skale: Upitnik radnih orijentacija, Skala zadovoljstva životom, Zadovoljstvo poslom, Skala smislenosti posla te Skala profesionalne identifikacije. Za potrebe ovoga istraživanja izračunana je jednostavna deskriptivna statistika na skalama, matrica korelacije u koju su uključene i relevantne sociodemografske varijable te je provedena analiza varijance. Rezultati istraživanja pokazuju da odgojitelji primarno svoj posao smatraju pozivom te da svojim radom i profesionalnim djelovanjem daju svoj doprinos društvu, a iz istih je rezultata vidljivo da odgojitelji koji rade uglavnom zbog osobnoga dohotka osjećaju posao kao nužnost, postižu u prosjeku niže rezultate na skali zadovoljstva poslom i životom, vlastiti posao smatraju manje smislenim i ne identificiraju se značajno s njim.
The contemporary social context in which the job of an early childhood and care (ECEC) teacher has become increasingly demanding, and at the same time their profession and social status have been marginalized in our society, their job satisfaction and performance emerge as an important area of research. Given that in the Republic of Croatia (as well as worldwide) research on ECEC teachers’ job satisfaction is scarce, and is guided by the assumption that it is significantly related to the quality of their educational work, and thus to the improvement of the development of early childhood and preschool-aged children and their achievements, this paper aims to promote the profession of ECEC teachers. A total of 536 ECEC teachers were included in the research. In order to examine the teachers’ job performance and satisfaction, the following scales were used in the research: Job Orientation Questionnaire, Life Satisfaction Scale, Job Satisfaction Scale, Job Meaningfulness Scale and Professional Identification Scale. For the purposes of this research, simple descriptive statistics were calculated on the scales, the correlation matrix was performed, including relevant sociodemographic variables, and an analysis of variance was performed. The research results showed that ECEC teachers primarily consider their job a vocation and they believe that they contribute to society through their work and professional activities. The same results also indicate that ECEC teachers who work mainly for money perceive work as a necessity, achieve lower results on average on the job and life satisfaction scale, consider their work less meaningful and do not identify with it to a significant extent.
Istraživanje je provedeno među studentima Odjela za nastavničke studije u
Gospiću Sveučilišta u Zadru, u ljetnom semestru akademske godine 2017./2018. Svrha istraživanja bila je dobivanje što ...potpunijeg uvida u zadovoljstvo studenata studijem ne bi li se na negativne stavove na vrijeme reagiralo, a na pozitivna iskustva o studiju obratila pozornost te ih se održalo takvima ili pak dodatno popravilo. Pokazalo se da su studenti iznadprosječno zadovoljni studijem što je uglavnom u suprotnosti s rezultatima ostalih istraživanja među hrvatskim studentima te da su zadovoljniji studenti diplomskog studija negoli su to studenti preddiplomskog studija, što također nije u skladu s većinom istraživanja u kojima je podjednako (ne)zadovoljstvo studenata na svim razinama studija. Također, nalazi istraživanja pokazuju i da postoji negativna povezanost između studenata kojima je ovaj studij drugi izbor i
zadovoljstva studijem, ali i da je zadovoljstvo studijem i zadovoljstvo
nastavnicima na studiju usko povezano, što je u skladu s očekivanjima. Od čimbenika uključenih u ovo istraživanje, zadovoljstvo nastavnicima pokazalo se kao najbitniji prediktor zadovoljstva studijem. S obzirom na
to da su ovakva istraživanja relativno rijetka u Hrvatskoj, rad donosi i
neka potencijalna teorijska polazišta za buduća istraživanja ovih odnosa.
The research was conducted among the students of the Department of Teacher Education Studies in Gospić, University of Zadar during the summer semester of the academic year 2017/2018. The purpose of the research was to get the best possible insight into the students' satisfaction with the study in order to react to negative attitudes on time, and concentrate on the positive experiences with the study as well
as maintain or further improve them. The research has shown that the students' satisfaction with the study is above average, which is contrary to the results of other research among the Croatian students, and that graduate students are more satisfied than undergraduates, which
is also inconsistent with most of the research among the Croatian students where the students at all levels are equally (un)satisfied. Furthermore, the results of the research indicate the existence of a negative correlation between the students who chose this study as a second choice, and satisfaction with the study, but also that satisfaction with the study and satisfaction with the professors is closely related, which is in line with the expectations. Among the factors included in this research, satisfaction with the professors was proven to be the most important predictor of satisfaction with the study. Considering that such research projects are relatively rare in Croatia, the work also gives some potential theoretical starting points for future research of such relations.
Die Untersuchung wurde im Sommersemester des akademischen Jahres 2017/2018 unter Studenten der Abteilung für Lehrerbildung in Gospić, Universität Zadar, durchgeführt. Zweck dieser Untersuchung war, einen vollständigeren Einblick in die Zufriedenheit der Studenten mit dem Studium zu gewinnen, um rechtzeitig auf die negativen Einstellungen zu reagieren, und die Aufmerksamkeit auf die positiven Erfahrungen des Studiums zu richten oder als solche zusätzlich zu verbessern. Es stellte
sich heraus, dass die Studenten mit dem Studium überdurchschnittlich zufrieden sind, was hauptsächlich im Gegensatz zu den Ergebnissen anderer Untersuchungen unter kroatischen Studenten steht. Des Weiteren sind die Studenten des Diplomstudiums zufriedener als Studenten im Vordiplomstudium, was ebenfalls mit den meisten Erhebungen unter kroatischen Studenten nicht übereinstimmt, deren (Un)Zufriedenheit auf allen Stufen des Studiums ungefähr gleich ist. Die Forschungsergebnisse zeigen außerdem eine negative Korrelation zwischen denjenigen Studenten,
für die das entsprechende Studium die zweite Wahl war, und deren Zufriedenheit mit dem Studium. Ebenso geht hervor, dass Zufriedenheit mit dem Studium und Zufriedenheit mit dem Lehrpersonal eng verbunden sind, was auch den Erwartungen entspricht. Von den an der Erhebung einbezogenen Faktoren hat sich die Zufriedenheit mit den Lehrpersonen als wichtigster Prädiktor für die Zufriedenheit mit dem Studium herausgestellt. Angesichts der Tatsache, dass solche Forschungen in Kroatien relativ selten sind, bietet diese Arbeit auch potenzielle theoretische Ansatzpunkte für zukünftige Erforschungen dieser Beziehungen.
Nezadovoljstvo tjelesnim izgledom u razdoblju adolescencije rizični je čimbenik za razvoj poremećaja hranjenja, niskog samopouzdanja i depresije. Dosadašnja istraživanja ukazuju na zaštitnu ulogu ...obiteljske komunikacije i podrške spram nezadovoljstva tjelesnim izgledom. Međutim, manje je poznato kakav je odnos između zadovoljstva tjelesnim izgledom i komunikacije s roditeljima o seksualnosti. Postojeći uvidi o povezanosti između obiteljske komunikacije o seksualnosti i seksualnog zdravlja adolescenata temelje se na transverzalnim studijama. Cilj ove studije longitudinalna je analiza povezanosti između zadovoljstva tjelesnim izgledom i komunikacije s roditeljima o seksualnosti među adolescentima. Podaci su prikupljeni metodom ankete na panel-uzorku od 1 325 učenika i učenica iz 14 srednjih škola grada Rijeke i Opatije u četiri točke mjerenja u razdoblju od 18 mjeseci. U svrhu analize povezanosti relevantnih indikatora korištena je analitička metoda paralelnog modeliranja latentnih krivulja rasta koja omogućuje procjenu interindividualnih razlika temeljem individualnih promjena unutar pojedinaca u promatranom vremenskom razdoblju. Utvrđena je pozitivna povezanost između komunikacije s roditeljima o seksualnosti i stupnja zadovoljstva tjelesnim izgledom i u početnoj točki analize i tijekom vremena, ali samo kod adolescentica. Nalazi ovog rada mogu pomoći edukacijskim i javnozdravstvenim stručnjacima, ali i roditeljima, u unaprjeđivanju psihosocijalne dobrobiti adolescenata.
Spoznavanje Slovenije kot turistične destinacije je za italijanskega gosta neizogibno povezano s spoznavanjem gastronomije. Pri pripadnikih naroda, ki tako zavzeto goji kulturo hrane, je gastronomska ...ponudba v določenem okolju in času v mnogih primerih osnova za celovito dojemanje nekega območja. Dobra ponudba, primerno trženje in dopadljiva predstavitev tipičnih slovenskih jedi imajo pomembno vlogo pri spoznavanju narodne in kulturne dediščine, saj imajo moč širiti nova spoznanja o krajih in ljudeh, odpravljati predsodke in krepiti medkulturno sodelovanje. Prijaznost in strokovna usposobljenost osebja, poznavanje jezika ter civilizacijskih in kulturoloških navad in razlik pa so lahko tisti dejavniki, ki pomagajo uveljavljati lastne izdelke in storitve ter vzgajati in izobraževati uporabnika gostinskih in turističnih storitev.
Cilj je ovog istraživanja bio istražiti doprinos samooblikovanja posla zadovoljstvu poslom i zanesenosti na poslu te zadovoljstvu životom i psihološkom procvatu. U istraživanju je sudjelovalo ...275 zaposlenika (od kojih je 64,4 % žena) dobi od 20 do 53 godine (Mdob = 32,13 (7,21)). Rezultati su pokazali odredenost apsorpcije, uživanja i intrinzicne motivacije te zadovoljstva poslom pojedinim dimenzijama samooblikovanja posla, dok neke dimenzije samooblikovanja posla predvidaju i psihološki procvat te zadovoljstvo životom zaposlenika. Povecanje strukturnih resursa posla pokazalo se pozitivnom odrednicom svih promatranih pokazatelja poslovne i opce dobrobiti. Uz to, povecanje izazovnih zahtjeva posla pozitivno je predvidalo sve tri dimenzije zanesenosti na poslu. Smanjenje ometajucih zahtjeva posla negativno je predvidalo, dok je povecanje socijalnih resursa posla pozitivno predvidalo zadovoljstvo poslom te uživanje i intrinzicnu motivaciju. Kljucne rijeci: samooblikovanje posla, zadovoljstvo poslom, zanesenost na poslu, dobrobit The research aimed to examine the role of job crafting in job satisfaction, work-related flow, life satisfaction and flourishing. A total of 275 employees (of whom 64.4% were women), aged 20 to 53 (M.sub.age = 32.13 (7.21)), participated in the research. The results showed a determination of absorption, work enjoyment, intrinsic motivation and job satisfaction with certain job crafting dimensions, while some dimensions of job crafting also predicted flourishing and life satisfaction of employees. The increase in structural job resources proved to be a positive determinant of all observed indicators of job and general well-being. Also, an increase in challenging job demands positively predicted all three dimensions of work-related flow. A decrease in hindering job demands negatively predicted, while an increase in social job resources positively predicted job satisfaction and work enjoyment and intrinsic motivation. Keywords: job crafting, job satisfaction, work-related flow, well-being
PDF
