Rad ravnatelja škola uključuje raznovrsne poslove, a kao iznimno osjetljivo i zahtjevno područje može se izdvojiti suradnja s roditeljima učenika. U novije vrijeme na svom radnom mjestu ravnatelji su ...nerijetko izloženi različitim nedopustivim ponašanjima i nasilju roditelja, no o tome se malo zna i govori. Cilj je ovoga istraživanja ispitati ulogu izloženosti nasilju roditelja učenika u predviđanju zadovoljstva poslom ravnatelja osnovnih škola Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovalo 483 (M = 27,7 %; Ž = 72,3 %) ravnatelja iz svih regija Republike Hrvatske, time je obuhvaćeno 52,6 % pripadnika ciljane populacije. Za prikupljanje podataka korišteni su Upitnik sociodemografskih karakteristika, Skala izloženosti nasilju roditelja te Upitnik zadovoljstva poslom. Rezultati pokazuju da je riječ o raširenoj pojavi, a 80,75 % ravnatelja je tijekom svog ravnateljskog staža doživjelo barem jedan oblik nasilja od strane roditelja. Korelacijskom analizom utvrđeno je da ravnatelji koji češće doživljavaju nasilje roditelja imaju nižu razinu zadovoljstva poslom, a regresijska analiza pokazala je da je doživljeno nasilje statistički značajan prediktor zadovoljstva poslom. Jasna osuda svih oblika nasilja roditelja nad ravnateljima te primjena i poboljšavanje postojećih propisa zaključno se izdvajaju kao nužni uvjeti za smanjivanje te negativne pojave i omogućavanje kvalitetnog rada ravnatelja, a time i škola u cjelini.
Raziskovalno vprašanje: Kakšno je zadovoljstvo otrok in mladostnikov v mladinskem domu v odnosu do vzgojiteljev? Namen: Ugotoviti želimo, kakšno vlogo imajo vzgojitelji v mladinskem domu pri ...zagotavljanju zadovoljstva otrok in mladostnikov. Metoda: Raziskava bo aplikativna, se bo reševal konkreten problem iz prakse. Prispevek bo deskriptiven, saj bo obravnaval ekonomske in sociološke vidike zadovoljstva uporabnikov storitev na primeru Mladinskega doma Maribor. Rezultati: Mladostniki so v povprečju zadovoljni z likom vzgojitelja in odnosi z njimi v mladinskem domu. Organizacija: Mladinski dom izvaja veliko aktivnosti, ki zagotavljajo kakovost življenja otrok in mladostnikov v njem, k temu pa veliko pripomorejo tudi vzgojitelji. Družba: Prispevek je pomemben z vidika razumevanja bivanja otrok v mladinskih domovih in drugih zavodih. Originalnost: Gre za prvo tako celovito raziskavo, ki je bila izvedena v mladinskih domovih in ugotavlja pomen vzgojiteljev pri zagotavljanju zadovoljstva uporabnikov. Omejitve raziskave/nadaljnje raziskave: Raziskovali smo občutljivo populacijo – otroke/mladostnike, ki bivajo v Mladinskem domu Maribor. Raziskavo bi bilo smotrno nadgraditi in vanjo bolj neposredno vključiti tudi staršev in njihovo vlogo pri zagotavljanju zadovoljstva otrok in mladostnikov.
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti postoji li razlika između učitelja glazbenih škola i učitelja predmetne nastave u radnim orijentacijama, učestalosti iskustva zanesenosti u poučavanju, ...zadovoljstvu poslom i dobrobiti. Uz to ispitana je medijacijska uloga zanesenosti u odnosu između radnih orijentacija i zadovoljstva poslom te dobrobiti općenito. U istraživanju je sudjelovalo 209 predmetnih učitelja iz 10 općeobrazovnih osnovnih škola (75,1 % ženskog roda) i 173 učitelja glazbe iz 10 osnovnih glazbenih škola (71,2 % ženskog roda). Primijenjeni su Upitnik radnih orijentacija, Upitnik zanesenosti u poučavanju, Skala zadovoljstva životom, Skala psihološkog procvata te Skala zadovoljstva poslom. Rezultati su pokazali da se dvije skupine učitelja statistički značajno ne razlikuju u ispitivanim varijablama, osim što učitelji predmetne nastave češće doživljavaju zanesenost u poučavanju. Zanesenost u poučavanju je bila posredujuća varijabla u odnosu između radnih orijentacija i dobrobiti te zadovoljstva poslom u oba uzorka.
Rad ravnatelja škola uključuje raznovrsne poslove, a kao iznimno osjetljivo i zahtjevno područje može se izdvojiti suradnja s roditeljima učenika. U novije vrijeme na svom radnom mjestu ravnatelji su ...nerijetko izloženi različitim nedopustivim ponašanjima i nasilju roditelja, no o tome se malo zna i govori. Cilj je ovoga istraživanja ispitati ulogu izloženosti nasilju roditelja učenika u predviđanju zadovoljstva poslom ravnatelja osnovnih škola Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovalo 483 (M = 27,7 %; Ž = 72,3 %) ravnatelja iz svih regija Republike Hrvatske, time je obuhvaćeno 52,6 % pripadnika ciljane populacije. Za prikupljanje podataka korišteni su Upitnik sociodemografskih karakteristika, Skala izloženosti nasilju roditelja te Upitnik zadovoljstva poslom. Rezultati pokazuju da je riječ o raširenoj pojavi, a 80,75 % ravnatelja je tijekom svog ravnateljskog staža doživjelo barem jedan oblik nasilja od strane roditelja. Korelacijskom analizom utvrđeno je da ravnatelji koji češće doživljavaju nasilje roditelja imaju nižu razinu zadovoljstva poslom, a regresijska analiza pokazala je da je doživljeno nasilje statistički značajan prediktor zadovoljstva poslom. Jasna osuda svih oblika nasilja roditelja nad ravnateljima te primjena i poboljšavanje postojećih propisa zaključno se izdvajaju kao nužni uvjeti za smanjivanje te negativne pojave i omogućavanje kvalitetnog rada ravnatelja, a time i škola u cjelini.
The work of school principals includes a variety of tasks, and cooperation with parents of students can be singled out as an extremely sensitive and demanding area. In recent times, principals are often exposed to various impermissible behaviours and violence from parents at their workplace, but little is known and talked about. The aim of this research is to examine the role of exposure to violence by students’ parents in predicting job satisfaction of primary school principals in the Republic of Croatia. The survey included 483 (27.7 % male, 72.3 % female) school principals from all regions of the Republic of Croatia. The Socio-Demographic Characteristics Questionnaire, the Exposure to Parental Violence Scale and the Job Satisfaction Questionnaire were used to collect data. The results show that it is a widespread phenomenon, and 80.75 % of principals experienced at least one form of parental violence during their principalship. Correlation analysis found that principals who are more likely to experience parental violence report lower job satisfaction, and regression analysis showed that experienced violence was a statistically significant predictor of job satisfaction. A clear condemnation of all forms of parental violence against principals and the application and improvement of existing regulations are concluded as necessary conditions for reducing these negative phenomena and enabling quality work of principals, and thus the whole school.
Cilj rada bio je ispitivanje policijske percepcije utjecaja pandemije COVID-19 na policijske službenike i policijski posao te stres, mentalno zdravlje, zadovoljstvo životom i poslom kao i ispitivanje ...policijske percepcije ponašanja građana u vrijeme najstrožih restriktivnih mjera Stožera civilne zaštite u RH. Istraživanje je provedeno na 693 hrvatska policijska službenika. U svrhu istraživanja kreiran je upitnik od 5 subskala kojima se ispitivala policijska percepcija ponašanja građana, funkcioniranja policijskog sustava, promjena u svakodnevnim navikama, pogleda u budućnost te mentalno zdravlje. Rezultati su pokazali da u vrijeme najstrožih restriktivnih mjera većina policajaca nije percipirala značajne promjene u pogledu vlastitog mentalnog zdravlja niti svakodnevnog ritma i navika. Većina policajaca procjenjuje kako je opseg posla bio veći te da im je njegovo svakodnevno obavljanje bilo teže u usporedbi s vremenom prije pandemije. Dalje, pokazalo se da su težina posla, briga o plaći, tjeskoba, privatni život, svakodnevne navike i briga o zdravlju bližnjih značajni prediktori razine policijskog stresa, dok su briga o plaći, stres, privatni život, svakodnevne navike i policijska solidarnost značajni prediktori njihovog zadovoljstva životom. Poštovanje policije od strane građana, oprema, policijska solidarnost, privatni život i stres bili su značajni prediktori policijskog zadovoljstva poslom. Policajci su percipirali kako su građani bili iziritirani, napeti, zabrinuti i da su imali mnogo više upita u usporedbi s vremenom prije pandemije te da su zbog pandemije više poštovali policiju i policijske ovlasti. Rad pruža uvid u policijsku percepciju o suočavanju s COVID-19 pandemijom na osobnoj razini, razini sustava te šireg društva. Detaljniji zaključci i implikacije navedeni su u radu.
The aim of this paper was the examination of the police perception of the COVID-19 pandemic impact on police officers and police work - their stress, mental health, life and work satisfaction as well as to examine the police perception of citizens' behaviour during the strictest restrictive measures due to pandemic in Croatia. Research was conducted on a sample of N = 693 Croatian police officers. For the research, a questionnaire was created and was consisted of 5 subscales which examined police perception of citizens' behaviour; functioning of the police system; change in daily habits; looks to the future and mental health of police officers. The study was preceded by a preliminary study (N = 44). The results showed that at the time of the most severe restrictive rules, most police officers did not perceive significant changes in their own mental health. They also estimated that daily rhythm and habits were as same as before, except for example, they saw their loved ones less often. Most police officers estimated that the scope of work was higher and that it was more difficult compared to the time before the pandemic, but that they performed it well and that they managed well challenges of the pandemic. Furthermore, work severity, worries about pay, anxiety, private life, daily habits, and caring about the health of loved ones have been shown to be significant predictors of police stress levels. Concern about pay, stress, private life, daily habits and police solidarity have also been shown to be significant predictors of their life satisfaction. And the latest regression analysis showed that respect for the police by citizens, equipment, police solidarity, private life and stress were significant predictors of police job satisfaction at the time of the most severe restrictive rules during a pandemic. Regarding the police perception of citizens' behaviour - police officers perceived that citizens were irritated, tense, worried and had many more inquiries compared to the time before the pandemic. They also believed that citizens respected police and police powers more and that they respected pandemic rules and instructions.
Cilj istraživanja bio je ispitati odnose između varijabli doživljaja imidža fakulteta (DIF), zadovoljstva studijem (ZSS), radne angažiranosti studenata (RAS) i njihovih poželjnih (POPS) i nepoželjnih ...organizacijskih ponašanja (NOPS) da bi se provjerila njihova kružna djelovanja u akademskom okruženju radi mogućnosti postizanja (samo)održivosti visokoškolskih ustanova s obzirom na sve značajniju konkurenciju. Rezultati istraživanja su pokazali da je doživljaj dobrog imidža fakulteta značajan prediktor zadovoljstva, angažiranosti i poželjnih ponašanja studenata. Utvrđeno je da zadovoljstvo u okviru postavljenog modela direktno značajno ne doprinosi poželjnim ponašanjima, ali kad se promatra direktan odnos tih dviju varijabli, učinak je pozitivan. Također, rezultati pokazuju da radna angažiranost značajno učvršćuje vezu između zadovoljstva i poželjnih ponašanja, odnosno posreduje njihov odnos. Zadovoljstvo studijem se pokazalo kao značajan prediktor radne angažiranosti, a uz to je potvrđeno i da je radna angažiranost značajan prediktor poželjnih ponašanja, odnosno potiče njihovu učestalost te pri tome smanjuje učestalost nepoželjnih ponašanja u akademskom okruženju. S obzirom na ostala promatrana obilježja ispitanika (N=689), za odnos pojedinih varijabli utvrđene su razlike vezane uz spol i uz geografska obilježja, odnosno između studenta koji studiraju na Sveučilištu u Zagrebu i onih koji studiraju na ostalim sveučilištima u RH.
Dosadašnja istraživanja najčešće ukazuju na pozitivnu povezanost socijalne podrške s razinom zadovoljstva životom te općenito kvalitetom života. Međutim, postoji i niz istraživanja koja pokazuju da ...to nije uvijek tako, odnosno da različite vrste i različiti izvori socijalne podrške mogu različito utjecati na pojedinca, pa čak biti i kontraproduktivni. Tematika je posebice nedovoljno istražena među osobama s invaliditetom te je cilj ovog rada analizirati upravo različite aspekte socijalne podrške i socijalnog funkcioniranja kod osoba s invaliditetom (dostupnost socijalne podrške, učestalost kontakata te zadovoljstvo socijalnim odnosima), a onda utvrditi i potencijalnu povezanost sa zadovoljstvom životom, ali i s optimizmom kao svojevrsnim medijatorom među njima. Provedeno je empirijsko istraživanje među osobama s različitim vrstama invaliditeta (N=684), a dobiveni rezultati jasno pokazuju da su svi oblici socijalne podrške značajno i pozitivno povezani s optimizmom i zadovoljstvom životom. Kada se spomenute oblike podrške stavi u međusobni hijerarhijski odnos (zajedno s nekim sociodemografskim varijablama) te provjeri njihov predikcijski doprinos razini optimizma i zadovoljstva životom, dostupnost socijalne podrške i zadovoljstvo njome preuzimaju primat u odnosu na gotovo sve ostale varijable, odnosno pokazuju se kao najznačajniji prediktori.
Zadržavanje zaposlenika aktualan je izazov u ugostiteljskom sektoru. Svrha ovog rada bila je ispitati koje aspekte vezane za posao zaposlenici u hrvatskom ugostiteljskom sektoru smatraju važnima te ...postoje li generacijske razlike. Podaci su prikupljeni putem online upitnika provedenim od srpnja do kolovoza 2022. godine i analizirani deskriptivnom analizom. Rezultati pokazuju da generacija X najvažnijim čimbenicima smatra: dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, plaću i sigurnost radnog mjesta te međuljudske odnose. Za generaciju Y najvažniji su aspekt plaća i sigurnost radnog mjesta, koje prate dobri međuljudski odnosi te dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Generacija Z jednako važnima smatra: plaću i sigurnost radnog mjesta, dobre međuljudske odnose i nisku razinu poslovnog stresa. Generacijske razlike su pronađene, ali nisu značajne. Važno je istaknuti zapažanje da sve generacije percipiraju sve čimbenike vrlo važnima. Zaposlenicima je stalo do poštene plaće i korektnih radnih uvjeta, ravnoteže između privatnog i poslovnog života te međuljudskih odnosa, cijene prilike za poslovni razvoj i više autonomije. Rukovoditelji u ugostiteljstvu trebali bi to uzeti u obzir kako bi kreirali visokokvalitetna radna mjesta i poboljšali zadržavanje zaposlenika.
CHARACTERISTICS OF THE FAMILY AND ADOLESCENTS’ FAMILY LIFE SATISFACTION ABSTRACT The aim of this paper is to determine adolescents’ family life satisfaction and to investigate whether there are ...differences in adolescents’ family life satisfaction depending on the personal characteristics of the study participants (gender, age) and family characteristics (family structure, education and employment of parents). The study involved 10,138 students from all grades of high schools from five major Croatian cities: Zagreb, Osijek, Split, Pula, and Varaždin. The quota sample was stratified with respect to three Croatian secondary school programs, three- and four-year vocational schools and grammar schools, and individual orientations within each of the schools. In the total sample, 47.5% were young men (N = 4,595) and the mean age was Mage = 16.2 (SDage = 1.16). Of the total number of participants, 4.5% (N = 456) did not report their gender. The results show that there are differences in adolescents’ family life satisfaction in terms of gender, age, living with both parents or one parent, and parents’ educational and work status. The results point to the need for a timely implementation of effective parenting skills programs and preventive interventions aimed at the family or parents, considering the gender of adolescents. Low levels of parental education and unemployment are associated with lower levels of adolescents’ satisfaction with their family life. Systematic investments through national policies and programs that increase opportunities for (lifelong) education and employment for parents seem to be important for investing in the quality of the family environment. Key words: adolescents; family life satisfaction; family environment
Cilj rada bio je utvrditi razlike u zadovoljstvu i uključenosti u školske aktivnosti roditelja učenika osnovne škole tipičnog razvoja i s teškoćama u razvoju. Uzorak u radu čine 896 roditelja učenika ...drugih i šestih razreda trinaest osnovnih škola sjeverozapadne Hrvatske, od kojih je 57 roditelja učenika s teškoćama u razvoju koji se školuju u redovitome razrednom odjelu u skladu s primjerenim programima odgoja i obrazovanja ovisno o vrsti i stupnju teškoće. Usporedbom ekvivalentnih parova roditelja iz obje skupine utvrđeno je da ne postoji statistička razlika u procjeni zadovoljstva te da je ono za obje skupine iznadprosječno, a za roditelje učenika s teškoćama u razvoju čak i više. Opća uključenost roditelja u školi je gotovo ista za promatrane skupine roditelja, dok roditelji učenika s teškoćama statistički značajno više pomažu svojoj djeci kod kuće, češće potiču čitanje, učenje matematike i prirodoslovnih predmeta te su općenito više uključeni u učenju kod kuće. Rezultati analize pokazuju da zadovoljstvo školom roditelja učenika s teškoćama u razvoju pridonosi općoj roditeljskoj uključenosti kod kuće i učenju matematike sa svojom djecom. Provedeno istraživanje ukazuje na potrebu daljnje analize zadovoljstva roditelja i utjecaja na njihovu uključenost u aktivnosti u domu i školi.