Hrvatska je poznata po sjajnim uspjesima svojih sportašica i sportaša. No, takav uspjeh i sjajne rezultate ne prati odgovarajući pravni okvir. Ponajprije se tu misli na uređenje ugovornog odnosa ...profesionalnih sportašica i sportaša s klubovima. Unatoč činjenici da je u svim uređenim pravnim sustavima odavno prihvaćeno da profesionalni sportaši uživaju radnopravnu i socijalnopravnu zaštitu, Hrvatska ni novim Zakonom o sportu nije napravila taj toliko nužan iskorak. Štoviše, države EU-a praćene i podržane od strane Međunarodne organizacije rada te sportskih udruženja najviše razine poduzimaju korake kako radnopravnu i socijalnopravnu zaštitu proširiti i na sportaše iz pojedinačnih sportova, ne samo ekipnih. U radu se daje i komparativna analiza uređenja pojedinih država EU-a te analiza relevantnih odredbi Zakona o sportu.
Privremeno oduzimanje predmeta česta je radnja u policijskoj i sudskoj praksi, no pri njezinu se poduzimanju nerijetko pojavljuju prijepori. Oni su posljedica okolnosti da je privremeno oduzimanje ...predmeta podnormirano, propisano različitim zakonima i rijetko teorijski obrađivano iako se njime, ponekad i vrlo snažno, zadire u pravo vlasništva kao jedno od temeljnih ljudskih prava, koje je propisano u
l. 48. Ustava i u čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U radu se pokazuje da postojeći pravni okvir, na način na koji je propisan Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima i Zakonom o kaznenom postupku, ima određenih manjkavosti i nedosljednosti zbog kojih je primjenjivač norme dužan izravno primjenjivati norme nadzakonskog karaktera i provoditi odvagivanje suprotstavljenih prava i interesa. To je odvagivanje moguće jer je vlasništvo derogabilno pravo, no samo ako se provodi u skladu s načelom razmjernosti, koje nalaže da svako ograničenje prava vlasništva mora biti razmjerno cilju koji se njime želi postići. Temeljni je cilj ovoga rada dati državnim tijelima pravno utemeljeni okvir za odlučivanje u spornim slučajevim; a u završnom se dijelu rada daju i prijedlozi de lege ferenda po uzoru na srodne kontinentalne pravne poretke.
U 2020. godini obilježili smo petnaestu godišnjicu od donošenja Zakona o obveznim odnosima (ZOO) – stožernog propisa hrvatskog privatnog prava u čijem su nastanku značajnu ulogu imali prijašnje ...jugoslavensko obvezno pravo, međunarodni instrumenti, poredbeno-pravni utjecaji iz romansko-germanskog pravnog kruga i pravna stečevina Europske unije (EU). Ova važna obljetnica u hrvatskoj pravničkoj zajednici najavljena je međunarodnom znanstvenom konferencijom Zagreb International Conference on the Law of Obligations u prosincu 2019. g. , a jedan od njezinih vrijednih doprinosa poredbenopravnom izučavanju hrvatskog obveznog prava je nedavno objavljena monografija Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu: Petnaest godina Zakona o obveznim odnosima. Knjiga je objavljena u listopadu 2022. u izdanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uredili su je doc. dr. sc. Ivan Tot i prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper s Katedre za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj u nizu knjiga iz nakladničkog niza “Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu“ koji je pokrenut s ciljem sustavne i kontinuirane obradbe tema iz hrvatskog i poredbenog obveznog prava. Na gotovo 800 stranica teksta podijeljenog u pet dijelova i 18 poglavlja – popraćenog predgovorom, detaljnim sadržajem, tablicama kratica, pokrata, skraćenica citirane literature te kazalima odredaba ZOO-a, ostalih izvora i pojmova – autori su obradili niz obveznopravnih tema.
Cilj je ovog rada istražiti način na koji se načelo zabrane diskriminacije primjenjuje u izradi općenormativnih akata. Načelo zabrane diskriminacije jedno je od glavnih elemenata vladavine prava. ...Zabrana diskriminacije propisana je Ustavom Republike Hrvatske, kao i relevantnim međunarodnim izvorima za zaštitu ljudskih prava. Svi propisi i općenormativni akti u Republici Hrvatskoj moraju biti usklađeni sa zahtjevima koje u sebi sadrži zabrana diskriminacije. Rad započinje upućivanjem na glavne pravne izvore zabrane diskriminacije u Republici Hrvatskoj (Ustav, Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te na pravne izvore Europske unije). Navedeni pravni izvori međusobno će se usporediti i identificirat će se razlike u zaštiti koju pružaju od diskriminacije. Premda postoje i drugi značajni međunarodni ugovori koji također propisuju zabranu diskriminacije, zbog opširnosti teme oni neće biti razmatrani u ovom radu. Zbog jednakog razloga, rad se neće moći baviti svim vrstama (oblicima) diskriminacije, nego samo formalnom i materijalnom te izravnom i neizravnom diskriminacijom. Također će se pojasniti tzv. test diskriminacije kojim se ispituje postoje li moguća opravdanja različitog postupanja. U posljednjem dijelu rada analizirat će se odredbe općih akata pojedinih jedinica lokalne samouprave u kojima se na diskriminatoran način uređuje jednokratna novčana pomoć povodom rođenja djeteta. Ovo je područje odabrano imajući u vidu da se u radu pučke pravobraniteljice i specijaliziranih pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i djecu svake godine rješavanju pritužbe roditelja koji se smatraju diskriminiranima s obzirom na pretpostavke koje jedinice lokalne samouprave propisuju za ostvarivanje tog prava.
The aim of this paper is to explore the way in which the principle of non-discrimination is applied in the drafting of general normative acts. The principle of non-discrimination is one of the main elements of the rule of law. The prohibition of discrimination is prescribed by the Constitution of the Republic of Croatia, as well as relevant international sources for the protection of human rights. All regulations and general normative acts in the Republic of Croatia must comply with the requirements contained in the prohibition of discrimination. The paper begins with reference to the main legal sources of prohibition of discrimination in the Republic of Croatia (Constitution, Convention for the Protection of Human Rights in Fundamental Freedoms and legal sources of the European Union). These legal sources will be compared to each other and differences in the protection they provide against discrimination will be identified. Although there are other significant international treaties that also prescribe the prohibition of discrimination, due to the complexity of the topic they will not be discussed in this paper. For the same reason, the paper will not be able to deal with all types (forms) of discrimination, but only formal and material, and direct and indirect discrimination. The paper will also clarify the so-called discrimination test, which examines whether there are possible justifications for different treatment. The last part of the paper will analyze the provisions of general acts of individual local self-government units in which one-time financial assistance on the occasion of the birth of a child is regulated in a discriminatory way. This area was chosen bearing in mind that Ombudsperson and specialized Ombudspersons for Gender Equality and Children, every year deal with the complaints of parents who are considered discriminated against in view of the conditions prescribed by local self-government units for the exercising this right.
Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva mogućnost rada izvan sjedišta poslodavca. Kao primjere rada na izdvojenom mjestu rada ...mogu se navesti: rad kod kuće (primjerice različiti administrativni poslovi, pisanje i uređivanje tekstova, lektoriranje, i dr.) i rad na izdvojenom radnom mjestu/na putu (primjerice rad trgovačkih putnika, servisera, prodajnih predstavnika kompanija i dr.).
U sklopu mjera fizičkog distanciranja koje su uvedene u većini država članica zbog sprečavanja širenja pandemije COVID-19, radnike se potiče ili obvezuje da rade od kuće ako im to dopušta priroda njihova posla. Većina tih radnika prvi put radi na daljinu i njihovo radno okruženje vjerojatno ima mnogo nedostataka u odnosu na njihovo radno mjesto. Sadašnje, a posebno buduće okolnosti upućuju na potrebu usklađivanja odredbi Zakona o radu, kao i propisa iz područja zaštite na radu. Pored navedenog, takav oblik rada trebao bi se precizno ugovoriti kolektivnim ugovorima, internim aktima, odnosno ugovorom između poslodavca i pojedinog radnika, i to prije početka rada, a ovisno o nastalim okolnostima može se sastaviti i aneks ugovora o radu tijekom radnog odnosa.
Advances in technology and communication have changed our way of life and work so that working away from the employer's premises has become a widespread model all over Europe.
Examples of such work are: working from home (various administrative jobs, writing, text editing, proofreading, etc.), working away from the employer's premises (travelling salesmen, repair servicemen, sales representatives, etc.).
As part of the COVID-19 measures requiring physical distancing, in most member states workers are encouraged or ordered to work from home if the nature of their work allows it. Most of these workers experience working from home for the first time, often meaning that their work environment is very likely unsuitable in comparison to their workplace. The current situation and, especially, the future developments in the world of work indicate a need to harmonize the Labour Act provisions with this new trend, as well as those in the scope of safety at work.
Details pertaining to this type of work should be very precisely stipulated in collective agreements, in internal company rules, and in the contracts between the employer and the worker before the onset of work, with the possibility of an annex to the contract, if need be, drafted during employment should the conditions and circumstances change.
U radu se analizira novi legislativni okvir uređenja kazališne politike i kazališne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te su predstavljene novine i najbitniji elementi osnivanja, statusa, ustrojstva, ...upravljanja i financiranja kazališta, kao i novo uređenje radno-pravnog položaja kazališnih umjetnika i drugih kazališnih radnika u kazalištima, posebice javnim kazalištima. Rad ima za cilj ukazati na nedostatke u novoj kazališnoj regulativi koji se mogu reflektirati i na kazališnu poslovnu praksu, kao i naznačiti pravce moguće izmjene i dopune sada važećih rješenja kojima bi se doprinijelo jasnoći i cjelovitosti pravnog normiranja kazališne djelatnosti, pravnoj sigurnosti i jasnom pružanju optimalnih mogućnosti za realizaciju kazališnih umjetničkih projekata. Posebice su detektirani potrebni pomaci u regulaciji sastava i ovlaštenja kazališnih vijeća, koja se ponovno implementiraju u Zakonu o kazalištima iz 2023. kao spona između osnivača i samog kazališta, s takvim upravljačkim funkcijama koje i dalje omogućavaju politički utjecaj na kadrovsku politiku, upravljanje i djelovanje kazališta, ne samo u poslovnom nego indirektno i na umjetničkom planu.
The paper analyzes the new legislative framework regulating theater policy and theater activities in the Republic of Croatia, and presents the novelties and the most important elements of the establishment, status, organization, management and financing of theaters, as well as the new regulation of the labor-legal position of theater artists and other theater workers in theaters, especially public theaters. The aim of the paper is to point out the shortcomings in the new theater regulations that can be reflected in the theater business practice, as well as to indicate the directions of possible changes and additions to the currently valid solutions that would contribute to the clarity and completeness of the legal regulation of theater activity, legal certainty and the clear provision of optimal possibilities for the realization of theatrical art projects. In particular, necessary changes were detected in the regulation of the composition and powers of theater councils, which are re-implemented in the Act on Theaters from 2023 as a link between the founder and the theater itself, with such management functions that continue to enable political influence on the personnel policy, management and operation of the theater, not only in business, but also indirectly in the artistic field.
PDF
