Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva mogućnost rada izvan sjedišta poslodavca. Kao primjere rada na izdvojenom mjestu rada ...mogu se navesti: rad kod kuće (primjerice različiti administrativni poslovi, pisanje i uređivanje tekstova, lektoriranje, i dr.) i rad na izdvojenom radnom mjestu/na putu (primjerice rad trgovačkih putnika, servisera, prodajnih predstavnika kompanija i dr.).
U sklopu mjera fizičkog distanciranja koje su uvedene u većini država članica zbog sprečavanja širenja pandemije COVID-19, radnike se potiče ili obvezuje da rade od kuće ako im to dopušta priroda njihova posla. Većina tih radnika prvi put radi na daljinu i njihovo radno okruženje vjerojatno ima mnogo nedostataka u odnosu na njihovo radno mjesto. Sadašnje, a posebno buduće okolnosti upućuju na potrebu usklađivanja odredbi Zakona o radu, kao i propisa iz područja zaštite na radu. Pored navedenog, takav oblik rada trebao bi se precizno ugovoriti kolektivnim ugovorima, internim aktima, odnosno ugovorom između poslodavca i pojedinog radnika, i to prije početka rada, a ovisno o nastalim okolnostima može se sastaviti i aneks ugovora o radu tijekom radnog odnosa.
Advances in technology and communication have changed our way of life and work so that working away from the employer's premises has become a widespread model all over Europe.
Examples of such work are: working from home (various administrative jobs, writing, text editing, proofreading, etc.), working away from the employer's premises (travelling salesmen, repair servicemen, sales representatives, etc.).
As part of the COVID-19 measures requiring physical distancing, in most member states workers are encouraged or ordered to work from home if the nature of their work allows it. Most of these workers experience working from home for the first time, often meaning that their work environment is very likely unsuitable in comparison to their workplace. The current situation and, especially, the future developments in the world of work indicate a need to harmonize the Labour Act provisions with this new trend, as well as those in the scope of safety at work.
Details pertaining to this type of work should be very precisely stipulated in collective agreements, in internal company rules, and in the contracts between the employer and the worker before the onset of work, with the possibility of an annex to the contract, if need be, drafted during employment should the conditions and circumstances change.
U radu se analizira novi legislativni okvir uređenja kazališne politike i kazališne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te su predstavljene novine i najbitniji elementi osnivanja, statusa, ustrojstva, ...upravljanja i financiranja kazališta, kao i novo uređenje radno-pravnog položaja kazališnih umjetnika i drugih kazališnih radnika u kazalištima, posebice javnim kazalištima. Rad ima za cilj ukazati na nedostatke u novoj kazališnoj regulativi koji se mogu reflektirati i na kazališnu poslovnu praksu, kao i naznačiti pravce moguće izmjene i dopune sada važećih rješenja kojima bi se doprinijelo jasnoći i cjelovitosti pravnog normiranja kazališne djelatnosti, pravnoj sigurnosti i jasnom pružanju optimalnih mogućnosti za realizaciju kazališnih umjetničkih projekata. Posebice su detektirani potrebni pomaci u regulaciji sastava i ovlaštenja kazališnih vijeća, koja se ponovno implementiraju u Zakonu o kazalištima iz 2023. kao spona između osnivača i samog kazališta, s takvim upravljačkim funkcijama koje i dalje omogućavaju politički utjecaj na kadrovsku politiku, upravljanje i djelovanje kazališta, ne samo u poslovnom nego indirektno i na umjetničkom planu.
The paper analyzes the new legislative framework regulating theater policy and theater activities in the Republic of Croatia, and presents the novelties and the most important elements of the establishment, status, organization, management and financing of theaters, as well as the new regulation of the labor-legal position of theater artists and other theater workers in theaters, especially public theaters. The aim of the paper is to point out the shortcomings in the new theater regulations that can be reflected in the theater business practice, as well as to indicate the directions of possible changes and additions to the currently valid solutions that would contribute to the clarity and completeness of the legal regulation of theater activity, legal certainty and the clear provision of optimal possibilities for the realization of theatrical art projects. In particular, necessary changes were detected in the regulation of the composition and powers of theater councils, which are re-implemented in the Act on Theaters from 2023 as a link between the founder and the theater itself, with such management functions that continue to enable political influence on the personnel policy, management and operation of the theater, not only in business, but also indirectly in the artistic field.
Rodčenkov antidoping zakon Sjedinjenih Američkih Država iz 2019. godine stupio je na snagu 4. decembra 2020. godine, nakon što ga je potpisao predsednik Tramp. Tim zakonom se uvodi eksteritorijalna ...nadležnost američkih državnih organa i sudova za krivično delo „velike međunarodne zavere u vezi sa doping prevarom“ koji može da počini bilo koja osoba, osim sportiste, koja je umešena u zavere povezane sa dopingom u sportu na velikim međunarodnim sportskim takmičenjima. Zakon je imao jednodušnu dvostranačku podršku u Kongresu, uz veliko odobravanje američkih sportskih krugova. Jedino istinsko protivljenje zakonu došlo je izvan USA, i to pre svega od strane Sveske antidoping agencije (WADA), Međunarodnog olimpijskog komiteta i Saveta Evrope. Glavni i suštinski prigovor Rodčenkov antidoping zakonu tiče se zabrinutosti da taj zakon svojim eksteritorijalnim odredbama narušava globalno priznati antidoping program i podriva kapaciteta WADE da ispuni svoju misiju globalnog antidoping regulatora i tela koje vrši nadzor nad sprovođenjem Svetskog antidoping kodeksa, uključujući i usklađenost potpisnika sa Kodeksom. Autor u radu analizira uticaj donošenja Rodčenkov antidoping zakona na harmonizaciju borbe protiv dopinga na globalnom nivou, ukazujući na njegovu sadržinu, razloge koji su doveli do njegovog donošenja i kontroverze koje on izaziva.
The US Rodchenkov Anti-Doping Act of 2019 came into force on December 4th 2020, after it had been signed by president Trump. This Act introduces extraterritorial jurisdiction of US government authorities and courts for criminal offence of „major international doping fraud conspiracies“ which may be commited by any person, other than an athlete, who is involved in conspiracies related to doping in sport at major international sport competition. The Act received unilateral support in Congress with great approval of US sports organizations. The only true opposition to this Act came from abroad, primarily from World Anti-Doping Agency (WADA), International Olympic Committee and Council of Europe. The main and essential objection includes concern that extraterritorial rules of this Act will disrupt the globally recognized anti-doping program undermining WADA capacities to fulfill its mission of global anti-doping regulatory body that supervises the enfocement of World Anti-Doping Code, including compliance of Parties with the Code. In his paper, the author considers the impact of the adopted Act on harmonization of fight against doping at a global level, showing its content and reasons that brought to its adoption, as well as contraversies it provoked.
Prisila na slobodu Jukić, Katarina
Politička misao,
04/2023, Letnik:
60, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ovim se radom razjašnjava odnos između Kantova poimanja slobode i pravne dužnosti napuštanja prirodnog stanja i stupanja u građansko stanje u njegovoj pravno-političkoj teoriji. U razlici spram ...etičkih, pravne su dužnosti one na čije ispunjenje pojedinac može biti prisiljen. Moment prisile važan je za ovaj rad jer je, prema Kantu, pravo uvijek povezano s ovlašću na prisilu. Ishodište je pravne dužnosti napuštanja prirodnog stanja inteligibilni posjed koji pojedincu pripada kao stečeno pravo već u prirodnom stanju. Pravo inteligibilnog posjeda, koje se odnosi na posjedovanje izvanjskih predmeta, ili posjedovanje neovisno od empirijskih uvjeta, podrazumijeva dužnost svih ostalih da se suzdrže od uporabe predmeta koje smo prvi zaposjeli, ali i moralnu ovlast prisile nad onim pojedincima koji to odbijaju učiniti. No, budući da u prirodnom stanju nema “zajedničkog suca”, odnosno javne vlasti koja provodi pravo putem općih zakona, prisila je proizvoljna i ovisi o partikularnim interpretacijama pravnih situacija. Proizvoljnost prisile podrazumijeva mogućnost da će sloboda pojedinca, koja se izvanjski očituje preko prava inteligibilnog posjeda, biti ugrožena. Iz tog razloga drugoga se može prisiliti da zajedno sa mnom stupi u građansko stanje, čime se pod istim uvjetima podvrgavamo javnoj zakonodavnoj vlasti, koja utvrđuje i osigurava ono što svakome pripada te tako predstavlja nužan uvjet punog ozbiljenja čovjekove slobode.
This work examines the relationship between Kant’s notion of freedom and the legal duty to leave the state of nature and enter the civil state in his theory of law and politics. As opposed to ethical duties, the fulfilment of legal duties can be forced upon a person. Coercion is important in the context of this paper because, according to Kant, right is always connected with an authorization to use coercion. The right of intelligible possession as an acquired right already existing in the state of nature is the basis of the legal duty to leave the state of nature and enter the civil state. The right of intelligible possession, which refers to the possession of external objects, or possession independent of the empirical conditions, implies the duty of all others to refrain from using the objects we first possess, but also the moral authorization of coercion over those who refuse to do so. However, since in the state of nature there is no public authority which enforces the law through general laws, coercion is arbitrary and depends on particular interpretations of legal situations. The arbitrariness of coercion implies the possibility that the freedom of the individual, which is externally manifested through the right of intelligible possession, will be endangered. For this reason, others can be forced to enter the civil state with me, submitting to the public authority under the same conditions. The public authority makes rights of possession explicit and secures them, and is thus a necessary condition for the fullness of human freedom.
PDF
