In a knowledge-based society, the creation and use of knowledge and ideas are crucial in the production of wealth. A key determinant of knowledge-based societies is human capital, or, in other words, ...employee expertise and skill. When speaking of a given economy's competitiveness, labour force competitiveness is always the focus of particular attention. One of the most important factors in labour force competitiveness is the national educational system. This study provides a theoretical framework for assessing the educational system as a determinant of employability and competitiveness of the labour force. Particular attention is dedicated to the situation in Croatia: the educational structure, the educational system, current knowledge and expertise, and employer attitudes towards education and competitiveness of the labour force. These major themes are brought together in the conclusion which also provides several proposals for improvement.
Rad, na temelju istraživanja Caritasa i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve iz 2004. godine, pokušava mapirati dvije do sada neistražene marginalne skupine u socioekonomskom krajobrazu ...Hrvatske: siromašne radnike (working poor) te kućanstva bez zaposlenih (jobless households). Uz strukturu ovih skupina, kroz prizmu teorija o društvenoj isključenosti razmatra se i razina njihove društvene izoliranosti, zapošljivosti te solidarnosti i povjerenja. Siromašni radnici čine relativno malobrojnu skupinu, ponajprije sastavljenu od samozaposlenih, muškaraca, osoba s nižim obrazovanjem i većim obiteljima. U pravilu ne možemo govoriti niti o društvenoj izolaciji niti manjku solidarnosti kod siromašnih radnika, no vidljiv je stanoviti deficit zapošljivosti. Članovi kućanstava bez zaposlenih u Hrvatskoj obuhvaćaju u europskim okvirima umjerenu desetinu populacije. Osim što sami ne sudjeluju u svijetu rada, oni su od njega i »odsječeni« time što niti drugi članovi kućanstva nemaju posao, što smanjuje materijalne socijalne i kulturne resurse kućanstva. Ova je pojava najučestalija među ranjivim jednoroditeljskim i samačkim kućanstvima, a karakterizira ju vrlo visok rizik od siromaštva, povećana razina izolacije iz svih sfera društvenosti te niska zapošljivost i mogućnost intergeneracijske reprodukcije siromaštva. Ipak, i siromašni radnici i pripadnici kućanstava bez zaposlenih sudjeluju u društvenoj matici: njihovo generalizirano povjerenje i solidarnost ne razlikuje se značajnije od onoga opće populacije. Nalazi ukazuju da bi u području socijalnih politika usmjerenih k obje skupine zajednički prioritet trebalo predstavljati povećanje zapošljivosti, prvenstveno programima (cjeloživotnog) obrazovanja i prekvalifikacije, te redistribucija usmjerena prema obiteljima s djecom kojom bi se smanjio rizik međugeneracijske reprodukcije siromaštva.
Dugotrajna nezaposlenost kada osoba traži posao dulje od godinu dana naročito je opasna za zdravlje. Ona uništava osobne mogućnosti i sposobnosti, ne samo materijalne, već i socijalne i mentalne.
Hrvatsko obrtništvo odavno je spoznalo da je dobro obrazovana radna snaga jamac opstanka i rasta ove važne gospodarske grane. Kako je Hrvatska iza sebe imala dugogodišnju tradiciju u obrtništvu, ...odmah nakon osamostaljenja Hrvatska obrtnička komora poduzela je niz aktivnosti kako bi razvila sustav obrazovanja koji će adekvatno odgovoriti na zahtjeve obrtništva. Zahvaljujući potpori Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva razvijen je sustav koji predstavlja spoj tradicije obrtničkog obrazovanja i novih trendova u obrazovnoj politici EU-a. Šesnaestogodišnje iskustvo provedbe ovog dijela strukovne izobrazbe pokazuje da se smjernice i standardi provedbe strukovnog obrazovanja u zemljama EU-a mogu uspješno primijeniti i u našoj zemlji, naglašavajući pritom kao najvažnije partnerstvo gospodarstva i obrazovnog sustava, jer u uvjetima brzog gospodarskog razvoja to postaje nužnost. Kako programi izobrazbe za obrtnička zanimanja prvenstveno usmjeravaju učenike prema tržištu rada, tijekom 2009. i 2010. godine provedeno je istraživanje čija je osnovna svrha bila ispitati kako kvaliteta praktične nastave utječe na zapošljivost učenika koji su završili neki od programa izobrazbe za obrtnička zanimanja. Dobiveni rezultati i preporuke panel diskusije mogu se iskoristiti kao jedno od brojnih polazišta za daljnje unaprjeđenje kvalitete obrazovanja za obrtnička zanimanja, ali i cjelokupne strukovne izobrazbe.
U ovom se radu sustavno istražuju stavovi studenata Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima vezani uz važnost stranog jezika struke za mobilnost i zapošljivost. Prvi dio rada daje teoretsku ...podlogu istraživanju i definira strani jezik struke u kontekstu mobilnosti i zapošljivosti. U središnjem dijelu rada opisuje se istraživanje i analiza rezultata istraživanja provedenog metodom upitnika na populaciji ispitanika od 132 redovita studenta prve i druge godine Stručnog studija poljoprivrede. Većina studenata smatra kako je strani jezik kao kolegij potreban na Učilištu, te da će moduli iz stranog jezika koji su ponuđeni biti korisni u njihovom budućem zanimanju. Isto tako, većina njih smatra kako je znanje stranog jezika uvelike dobilo na značenju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, te da će njihovim budućim poslodavcima znanje stranog jezika biti važno prilikom njihovog zapošljavanja. Učenje stranih jezika trebalo bi biti sastavni dio obrazovanja na svim njegovim razinama, uključujući i visoko obrazovanje. Ulaskom u Europsku uniju ulazimo u krug jezične i kulturne raznolikosti, te će znanje stranog jezika biti izuzetno važno.
Obrazovanje je danas prepoznato kao temelj razvoja i uspjeha društva i ekonomije znanja. Znanje i inovacije, najvrednija su imovina, a kvalitetno obrazovanje temelj uspjeha društva u cijelosti. Za ...poduzetništvo se može reći da postoji otkad i ljudska zajednica, a interes za poduzetništvom proizlazi iz spoznaje da je povijest civilizacije na određen način proizvod djelovanja poduzetništva. Danas poduzetništvo predstavlja jednu od glavnih političkih, ekonomskih i općedruštvenih tema te potiče razvoj ekonomija diljem svijeta i generira nova zapošljavanja, ali i povećava opći društveni, kulturni i socijalni napredak. Cjeloživotno učenje vodi prema rastu i zapošljavanju te svakome daje priliku da se uključi u društvo. Hrvatska , koja je sada dio Europe, prihvatila je koncepciju cjeloživotnog učenja kao temelj vlastite strategije obrazovanja te ga kontinuirano promovira i provodi u svim sferama života. U radu ćemo prikazati da su obrazovanje, uz poduzetnički duh i kontinuiranu cjeloživotnu edukaciju, bitan čimbenik razvoja društva u cijelosti, tj. da je nužno intenzivno ulagati u cjeloživotno učenje i razvoj pojedinca kako bi njegova znanja, vještine i sposobnosti bili u funkciji ostvarivanja strateških ciljeva kompletnog društva.
U radu se problematizira odnos strukovnog obrazovanja i tržišta rada. Daje se pregled novih izazova na suvremenom tržištu rada te se raspravlja o mogućnostima odgovora na te izazove, posebice s ...aspekta strukovnog obrazovanja. Raspravlja se o konceptu fleksigurnosti na suvremenom tržištu rada te njegovim implikacijama i značenju za strukovno obrazovanje.
U zaključku se sugerira da je obrazovanje, a posebice strukovno zbog svog obuhvata mladih ljudi, ono koje treba odgovoriti na izazove suvremenog društva te pripremiti pojedince za funkcioniranje u njemu. Strukovno obrazovanje treba mladim ljudima pružati ne samo znanja i vještine koje se odnose na struku već i sve ostale komponente koje čine zapošljivost u suvremenom društvu: dobre strukovne kompetencije te ključne kompetencije koje su podloga za cjeloživotno učenje i samostalno funkcioniranje u društvu te za brzu prilagodbu promjenama koje su jedino što je stalno na današnjem tržištu rada.
Globalno restrukturiranje gospodarstva osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća najviše se odrazilo na starije radnike. Budući da je nezaposlenost tih godina u gotovo cijeloj Europi bila ...relativno visoka, svi socijalni partneri (vlade, poslodavci i sindikati) podržavali su smanjenje radne snage na način da se stimulira višak starijih radnika na odlazak u mirovinu, što je bilo politički mnogo prihvatljivije od nezaposlenosti mlade populacije. Iako su se strategije ranog izlaska iz radne snage nešto razlikovale u detaljima u pojedinim zemljama Europske unije, ishod je bio isti: stariji su radnici bili sistematično i permanentno isključivani iz radne snage. Više od tri četvrtine radne snage napuštalo je zaposlenost prije službene dobi za odlazak u mirovinu. Zbog usmjerenosti politika zapošljavanja na rano umirovljenje starijih radnika odnosno njihovo isključivanje, neki autori takav pristup nazivaju naprosto kulturom ranog izlaska iz aktivnosti. Sedamdesetih, osamdesetih i početkom devedesetih godina ona je, kao jedna od mjera za smanjivanje nezaposlenosti, pogotovo mlade populacije, prevladavala gotovo u svim europskim zemljama. U Hrvatskoj su se problemi u zapošljavanju starijih osoba javili daleko kasnije nego u našem europskom susjedstvu. Značajne promjene u strukturi nezaposlenosti što su se desile u posljednjem desetljeću u našoj zemlji išle su na uštrb upravo ove kategorije radnika. “Zbrinjavanje” starijih osoba i u nas se velikim dijelom rješavalo prijevremenim umirovljenjem (obično uz tzv. dokup staža), a one starije osobe koje nisu udovoljavale zakonskim uvjetima za prijevremeno umirovljenje ostale su ili nezaposlene ili su, nakon nekog vremena, “ispale” iz radne snage. Nezaposlenost starijih osoba se u posljednjih nekoliko godina ubrzano povećava. U usporedbi s ostalim dobnim skupinama, radnici stariji od 50 godina imaju daleko veću stopu rasta nezaposlenosti. K tomu, kad jednom postanu nezaposleni (što se sve češće događa zbog ponovno učestalijih stečajeva), ta skupina redovito prelazi u dugotrajnu nezaposlenost, s vrlo malim šansama da se vrati u zaposlenost. U uvjetima kada ponuda radne snage uvelike premašuje njezinu potražnju (a što je već duže vrijeme slučaj u našoj zemlji), nekim skupinama, a tu svakako spadaju i stariji radnici, potrebna je posebna pomoć na tržištu rada. Stoga je pri definiranju politike zapošljavanja, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini, ovoj ugroženoj skupini potrebno posvetiti posebnu pozornost, u smislu provođenja posebnih programa za poticanje njihova zapošljavanja.
UČENJE – PUT KA BUDUĆNOSTI Jukić, Renata; Ringel, Jagoda
Andragoški glasnik,
06/2013, Letnik:
17, Številka:
1. (30)
Web Resource
Odprti dostop
Problem rada jest cjeloživotno obrazovanje u primjeru programa
osposobljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PS Osijek. Nezaposlene osobe izrazito su osjetljiva kategorija društva, a cjeloživotno ...učenje prilika je za povećanje zapošljivosti. Za istraživanje je korišten anketni upitnik na prigodnom uzorku od 86 ispitanika. Rezultati su pokazali da su u programe osposobljavanja podjednako uključene radno sposobne odrasle osobe svih
dobnih skupina, pretežito muškog spola (63 %), uglavnom završene srednje škole (58 %); većina nakon završenog formalnog obrazovanja nije pohađala dodatno osposobljavanje/usavršavanje (76%); uglavnom su nezaposleni do 5 godina (70%). Prosječno su zadovoljni programima obrazovanja. Nije bilo moguće provjeriti razlikuju li se ispitanici prema načinima informiranja o programima u odnosu na dob kao ni razlikuju li se u problemima s kojima se
susreću u odnosu na dob, spol i stupanj obrazovanja. Mlađi sudionici skloniji su pohađanju dodatnog obrazovana u budućnosti (njih 75%). Rezultati istraživanja mogu biti putokaz ka boljem razumijevanju motiva za sudjelovanjem u različitim oblicima obrazovanja odraslih te kreiranju istih.
U članku se usredotočuje na oblikovanje idealnoga »aktivnog građanina« u okviru politike tržišta rada te se analiziraju središnje ideje i argumenti u politici tržišta rada od devedesetih godina 20. ...stoljeća naovamo, osobito s obzirom na dominantne konceptualizacije rada i idealnoga zaposlenog građanina. U Švedskoj su se, kao i u brojnim drugim zemljama, politike tržišta rada brzo mijenjale tijekom posljednjih dvaju desetljeća. Još od kasnih osamdesetih i ranih devedesetih švedska je politika tržišta rada ponajprije usmjerena na »aktiviranje« građana, pomažući im u prijelazu iz pasivne »socijalne ovisnosti« u aktivno »samozapošljavanje«. S »poticajnim« politikama tržišta rada devedesetih, rad je postupno, umjesto temeljnoga socijalnog prava, postao dužnost.
PDF
