Prijenos točnih i jasno razumljivih podataka o znanstvenim istraživanjima važan je čimbenik u donošenju odluka u svezi sa zdravstvenim ponašanjem. U tome procesu središnji koncept zauzima zdravstvena ...pismenost, sposobnost pojedinca da razumije prikazane informacije o medicinskim sadržajima. Iako se zdravstvena pismenost ispitivala u različitim konceptima, još nije provedeno istraživanje
koje bi ispitalo kako razumijevanje osnovnih metodoloških koncepata u općoj populaciji utječe na
donošenje odluka o učinkovitosti terapije. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u
procjeni učinkovitosti liječenja ako su nalazi dobiveni korištenjem različitih kombinacija veličina
uzorka i nacrta istraživanja. Sudionici u istraživanju bili su pacijenti u ordinacijama dentalne medicine koji su dobivali nasumično dodijeljene scenarije znanstvenih istraživanjima s različitim kombinacijama vrste istraživanja i veličine uzorka. Utvrđeno je da čitatelji ne razlikuju metode istraživanja
s obzirom na njihove mogućnosti u dokazivanju učinkovitosti terapije. Osim toga, utvrđeno je da se
čitatelji nisu razlikovali u procjeni učinkovitosti terapije s obzirom na veličinu uzorka u istraživanjima. Konačno, neovisno o vrsti istraživanja koju su sudionici pročitali, svi su se osjećali podjednako
sigurnima procijeniti učinkovitost terapije. Ovi su rezultati važni za prijenos informacija o znanstvenim istraživanjima preko medija u svakodnevnoj komunikaciji. U prijenosu istraživanja trebalo bi
jasno naglasiti je li određenim tipom istraživanja moguće dokazati uspješnost terapije.
Ključne riječi: znanstvena komunikacija; prijenos dokaza; zdravstvena pismenost
ZDRAVSTVENA PISMENOST ADOLESCENATA Lovrić, Božica; Tomac-Jovanović, Jelena; Jovanović, Tihomir ...
Hrana u zdravlju i bolesti,
12/2018, Letnik:
Specijalno izdanje, Številka:
10. Štamparovi dani
Web Resource
Odprti dostop
Uvod: Zdravstvena pismenost se definira kao osobna, kognitivna i društvena umijeća koja određuju sposobnost pojedinaca da dođu do, razumiju i koriste informacije kako bi unaprijedili i održavali ...zdravlje.
Cilj: Utvrditi razinu zdravstvene pismenosti kod učenika završnih razreda srednje škole, utvrditi postoje li razlike u razini zdravstvene pismenosti s obzirom na školu koju pohađaju, utvrditi postoji li razlika u razini zdravstvene pismenosti s obzirom na spol.
Metode: Istraživanje zdravstvene pismenosti provedeno je u učenika završnih razreda srednjih škola u Srednjoj školi Pakrac i Srednjoj školi Novska. U istraživanju zdravstvene pismenosti korišten je validirani hrvatski prijevod anketnog upitnika SAHLSA-50.
Rezultati: Svega 4 (2,1%) ispitanika je zdravstveno nepismeno dok je visoku razinu zdravstvene pismenosti pokazalo 94 ispitanika (49%). Razina zdravstvene pismenosti je veća kod učenika gimnazije i zdravstvenih usmjerenja u odnosu na učenike građevinske škole (Hi kvadrat = 31,428, P = ,00). Testiranjem razlika u zdravstvenoj pismenosti s obzirom na spol utvrđeno je da nema razlike između muškaraca i žena (Mann-Whitneyev test, P= ,059).
Zaključak: Prema rezultatima provedenog istraživanja, ispitanici pokazuju visoku razinu zdravstvene pismenosti. Uočena je razlika u razini zdravstvene pismenosti u različitim školama. Ujednačenost razine zdravstvene pismenosti moguće je postići dodatnim nastavnim satima iz zdravstvenog odgoja. Visokoobrazovane medicinske sestre, s kompetencijama koje posjeduju, trebale bi biti implementirane u kontinuirano provođenju nastave zdravstvenog odgoja tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. U Hrvatskoj ne postoji instrument mjerenja zdravstvene pismenosti prilagođen ovoj populaciji na čemu bi trebalo poraditi.
Oralno zdravlje je važno za opće zdravlje i kvalitetu života. Bolesti usne šupljine pogađaju sve više i više ljudi. Zubni karijes, gingivitis i parodontitis su najčešće bolesti usne šupljine i one se ...mogu spriječiti. Promicanje oralnoga zdravlja i preventivne oralne programe treba uključiti u nacionalne zdravstvene strategije. Nesposobnost razumijevanja zdravstvenih informacija može biti veliki nedostatak kada se od pacijenata zatraži da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje. Podizanje razine oralne zdravstvene pismenosti i unaprijeđenje komunikacije između pacijenta i stomatologa uz izbjegavanje uporabe stručne terminologije treba biti uključeno u sve oralne preventivne programe.
Uvod: Cijepljenje je najveći medicinski uspjeh 20. stoljeća i cijepljenjem je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti. Posljednjih godina dolazi do smanjenja ...cijepnih obuhvata, zbog odbijanja ili odgađanja cijepljenja od strane roditelja, pa se povećava rizik od ponovne pojave bolesti koje su bile u fazi eliminacije
Cilj: Cilj istraživanja je ispitati stavove roditelja djece predškolske dobi o cijepljenju, ispitati njihovu zdravstvenu pismenost, te povezanost između zdravstvene pismenosti roditelja i njihovih stavova o cijepljenju.
Metode: Istraživanje se provodilo u populaciji roditelja djece predškolske dobi. U istraživanje je uključeno 120 ispitanika. Za istraživanje je korišten anketni upitnik koji sadržava demografske podatke i pitanja o stavovima prema cijepljenju te upitnik za procjenu zdravstvene pismenosti Short Assessmentof Health Literacy for Spanish Adults(SAHLSA-50) u hrvatskom prijevodu. Za obradu dobivenih podataka korišten je statistički paket IBM SPSS Korišteni su deskriptivni podatci za kontinuirane varijable: aritmetička sredina (M), standardna devijacija (SD) te raspon, a za kategorijalne je prikazan broj ispitanika.
Rezultati: Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika ispunjava zakonsku obvezu cijepljenja (95.8%) i smatra da cijepljenje treba biti obavezno (88.3%). Najveći je izvor zabrinutosti oko cijepljenja, strah od nuspojava, čega se boji skoro svaki drugi ispitanik. Rezultati pokazuju da većina demografskih i socioekonomskih čimbenika ne utječe na stavove o cijepljenju. Kod ispitivanja razlika s obzirom na stupanj obrazovanja dobivena je značajna razlika u razinama zdravstvene pismenosti. Ispitanici s višim i visokim obrazovanjem imaju izraženiju zdravstvenu pismenost (p<0.01). Istraživanjem nije dobivena povezanost zdravstvene pismenosti i stavova o cijepljenju.
Zaključak: Ovo je istraživanje pokazalo da većina ispitanika ima pozitivne stavove o cijepljenju, te ima izraženu zdravstvenu pismenost. Većina demografskih i socioekonomskih čimbenika ne utječe na stavove o cijepljenju.
Uvod: Zdravstvena pismenost se definira kao stupanj u kojem pojedinac ima sposobnost doći do informacije, razumjeti i koristiti osnovne zdravstvene informacije potrebne za donošenje odgovarajućih ...zdravstvenih odluka. Neodgovarajuća zdravstvena pismenost roditelja može rezultirati nepravilnom primjenom lijekova, propuštanjem uputa, netočnim obavljanjem zdravstvene skrbi kod kuće, čime se negativno utječe na zdravlje djeteta i ishode liječenja.
Cilj: Cilj rada je bio utvrditi razinu zdravstvene pismenosti roditelja koji dolaze u hitnu pedijatrijsku ambulantu, te koji su čimbenici povezani sa zdravstvenom pismenosti i koji su čimbenici najznačajniji prediktori zdravstvene pismenosti.
Metode: Provedena je presječna studija koja je obuhvatila 142 ispitanika. U istraživanju su korišteni sljedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka i Upitnik SAHLSA-50. Korištene su prikladne statističke metode: jednosmjerna analiza varijance (ANOVA), Spearmanova korelacija, hijerarhijska regresijska analiza.
Rezultati: Dobiveni su rezultati kako je čak 83,1% ispitanika zdravstveno pismeno. Također je utvrđeno kako nema statistički značajne razlike između ispitanika podijeljenih po spolu i po razlogu dolaska u ambulantu. Nema značajne statističke povezanosti između demografskih varijabli i zdravstvene pismenosti osim varijable stupnja obrazovanja (p=000). Rezultati upućuju na činjenicu kako s porastom edukacije ispitanika dolazi i do porasta zdravstvene pismenosti, odnosno kako su educiraniji ispitanici i zdravstveno pismeniji. Regresijska analiza je podijeljena u dva koraka međusobno smislenih varijabli te je utvrđeno kako je stupanj obrazovanja značajan prediktor zdravstvene pismenosti (p=000). Varijable drugog koraka objašnjavaju 27,4% dok ukupno objašnjavaju 31,8% varijance zdravstvene pismenosti.
Zaključak: Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da su roditelji u pedijatrijskoj hitnoj ambulanti zdravstveno pismeni u vrlo velikom postotku (83,1%) te kako je za zdravstvenu pismenost najvažniji čimbenik stupanj obrazovanja.
Uvod: Šećerna bolest smatra se jednim od najvažnijih problema javnog zdravstva i peti je vodeći uzrok smrti širom svijeta. Samo zdravstveno pismene osobe mogu donositi odluke koje se tiču zdravstvene ...zaštite, prevencije bolesti i promocije zdravlja u svakodnevnom životu s ciljem da se održi ili unaprijedi kvaliteta života.
Cilj: Ispitati razinu zdravstvene pismenosti kod bolesnika oboljelih od šećerne bolesti. Utvrditi povezanost sociodemografskih podataka s razinom zdravstvene pismenosti. Ispitati povezanost razine zdravstvene pismenosti sa znanjem o šećernoj bolesti, učestalošću komplikacija i učestalošću komplikacija na donjim ekstremitetima.
Metode: U istraživanju je sudjelovalo 130 ispitanika oboljelih od šećerne bolesti, prosječne dobi 66,79 godina (od 18 do 90 godina). Istraživanje je provođeno u OŽB Požega od lipnja do kolovoza 2018. godine. Podaci su prikupljeni upitnicima koji obuhvaćaju sociodemografske podatke, pitanja o šećernoj bolesti, SAHLSA-50 za procjenu zdravstvene pismenosti te pregledom stopala i analizom medicinske dokumentacije.
Rezultati: U radu je sudjelovalo 46,9% muškaraca i 53,1% žena. Najviše ispitanika završilo je srednju školu i živi s bračnim partnerom. 52,3 % ispitanika zdravstveno je pismeno. U testu znanja najlošiji odgovor je na pitanje 8: Kako se skraćuju nokti na nogama?. Samo 5,4% ispitanika zaokružilo je odgovor rašpicom, a čak je 63,1% dalo odgovor malim škaricama za nokte. Najčešća mikrovaskularna komplikacija je polineuropatija sa 64,6%, makrovaskularna kardiovaskularne bolesti 55,4%. Hipertenzija je prisutna kod 83% ispitanika. Od promjena na stopalima najučestalije su hiperkeratoze (46,2%), promjene na noktima (34,6%) te suha koža (18,5%).
Zaključak: Nešto više od polovice ispitanika zdravstveno je pismeno. Postoji povezanost u razini zdravstvene pismenosti s obzirom na sociodemografske podatke, pitanja o šećernoj bolesti, učestalošću komplikacija i učestalošću komplikacija na donjim ekstremitetima.
Cilj: Prikazati učestalost korištenja zdravstvenih usluga, obuhvat zdravstvenim odgojem, te reproduktivni zdravstveni status školske djece u školskoj godini 2015./2016., po županijama, prema ...statističkim pokazateljima iz godišnjih izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Državnog zavoda za statistiku. Metode: Analizirani su: broj posjeta savjetovalištima službi školske medicine učenika osnovnih i srednjih škola u šk. g. 2015./2016.; broj posjeta zbog planiranja obitelji jelatnostima zdravstvene zaštite žena, po dobnim skupinama, u 2016.; broj učenika osnovnih i srednjih škola obuhvaćenih zdravstvenim odgojem u šk. g. 2015./2016.; broj pobačaja prema prebivalištu žene u 2016., te broj legalno induciranih pobačaja i živorođene djece prema dobnim skupinama za 2015. i 2016. godinu. Za izračun stopa korišteni su: podatci o broju učenika, broju žena fertilne dobi, broju rodilja, te broju živorođene djece. Izračunat je: broj posjeta savjetovalištima
službi školske medicine na 1.000 učenika, ukupno i po temama, po županijama, za osnovnu i za srednju školu u šk. g. 2015./2016.; broj posjeta zbog planiranja obitelji u djelatnosti zdravstvene zaštite žena na 1.000 žena fertilne dobi, po dobnim skupinama, po županijama, u 2016.; broj osnovnoškolaca i srednjoškolaca obuhvaćenih zdravstvenim odgojem na 1.000 učenika, ukupno i po temama, po županijama, u šk. g. 2015./2016.; broj legalno induciranih pobačaja na 1.000 žena fertilne dobi, po županijama, za 2016.; te broj legalno induciranih pobačaja na jedno živorođeno dijete, na 100 rodilja, odnosno na 1.000 žena fertilne dobi, po dobnim skupinama, za 2015. i 2016. godinu. Rezultati: Učenici osnovnih škola su 19.653 puta potražili usluge savjetovališta, stopa na 1.000 učenika za Hrvatsku iznosila je 60,57, najniža je bila u Virovitičkopodravskoj županiji (7,52). Savjet o reproduktivnom zdravlju potražili su 794 puta, stopa za Hrvatsku iznosila je 2,45, najviša je bila u Primorsko-goranskoj županiji (9,75). Srednjoškolci su 10 481 put potražili usluge savjetovališta, stopa na 1.000 učenika za Hrvatsku iznosila je 63,05, najniža je bila u Brodsko-posavskoj županiji (1,88). Savjet o reproduktivnom zdravlju potražili su 644 puta, stopa za Hrvatsku iznosila je 3,87, najviša je bila u Ličko-senjskoj županiji (14,06). U djelatnostima zdravstvene zaštite žena među pacijenticama do 16 godina najviša stopa bila je u Sisačko-moslavačkoj županiji (1,88). U Varaždinskoj županiji ni jedna djevojka mlađa od 16 godina nije posjetila ginekologa zbog planiranja obitelji. U dobi 16-19 godina najviša stopa bila je u Virovitičko-podravskoj županiji (21,49), a najniža u Zadarskoj županiji (0,13). Broj osnovnoškolaca obuhvaćenih zdravstvenim odgojem iznosio je 149 768, stopa na 1.000 učenika za Hrvatsku iznosila je 461,59, najviša je bila u Primorsko-goranskoj županiji (800,12). Broj srednjoškolaca obuhvaćenih zdravstvenim odgojem iznosio je 48 426, stopa na 1.000 učenika za Hrvatsku iznosila je 291,32, najviša je bila u Primorsko-goranskoj županiji (554,50). Stopa legalno induciranih pobačaja na 1.000 žena fertilne dobi za Hrvatsku iznosila je 2,59, najviša je bila u Istarskoj (7,13), Međimurskoj (5,59), Varaždinskoj (5,67), Primorsko-goranskoj (4,56) i Ličko-senjskoj županiji (4,02). Stopalegalno induciranih pobačaja u 2016. na 100 rodilja do 19 godina iznosila je 16,84, dok je na 1.000 žena fertilne dobi do19 godina iznosila 1,51. Rasprava: Kultura proaktivnog razmišljanja o vlastitom zdravlju nedovoljno je razvijena među školskom djecom (neujednačenost broja posjeta savjetovalištima, kao i posjeta djelatnostima zdravstvene zaštite žena), što dovodi do pobačaja i poroda, spolno prenosivih bolesti, pa i pojave novotvorina u populaciji do 19 godina. Ističe se potreba njihovog osnaživanja proaktivnim pristupom od strane sustava. Međutim, dosadašnje promicanje zdravstvenog odgoja značajno varira među županijama, te je, s obzirom na prikazane pokazatelje i dobivene rezultate, ili manjkavo ili zahtijeva promjenu metodologije. Mogući pravac budućeg djelovanja može biti jačanje ekstrakurikularnih aktivnosti kojima se unaprjeđuje reproduktivna zdravstvena pismenost školske djece. Zaključak: Navedeni podatci su podloga za razvoj intervencija unaprjeđenja zdravstvene pismenosti sinhronim pristupom stručnjaka iz područja zdravstva i školstva. Spolnost u 21. stoljeću ne smije biti tabu. Upravo zdravstvena pismenost mijenja zdravstveno ponašanje.
