Aktivnost javnozdravstvene službe u Slavonskom Brodu započinje već u vrijeme Vojne granice, kada je organiziran sanitarni kordon i karantena da bi se spriječilo prenošenje opasnih zaraznih bolesti ...preko Save. Ipak, razvijenija preventivna djelatnost slijedila je u vrijeme djelovanja Andrije Štampara, jer se osniva Školska poliklinika, održavaju javnozdravstvena predavanja, započinje rad Antituberkuloznoga dispanzera, Ambulante protiv veneričnih bolesti te Stanice protiv bjesnoće. Velik je napredak učinjen 1946. godine osnivanjem Sanitarno-epidemiološke stanice kao zasebne institucije. Pokazala se vrlo uspješnom u suzbijanju poslijeratne epidemije trbušnoga tifusa, eradikaciji malarije i uvođenju masovnoga cijepljenja protiv dječjih zaraznih bolesti. Kroz četrdesetgodišnje razdoblje, u okviru Medicinskoga centra slijedila je izvjesna stagnacija, napose u usporedbi s velikim progresom kliničkih i dijagnostičkih grana medicine. Osnivanjem Županijskog zavoda za javno zdravstvo 1994. godine preventivna djelatnost doživljava znatni razvitak. To se posebno odnosi na praćenje i suzbijanje kroničnih degenerativnih bolesti, malignih tumora, zaštitu školske djece i mladeži, kao i na osvješćivanje sve češće prisutne bolesti ovisnosti u mladoj populaciji.
The activities of the public health service in Slavonski Brod began already at the time of the Military Border, when a cordon sanitaire and quarantine were established to prevent the transmission of dangerous infectious diseases across the Sava River. However, a more developed form of preventive medicine was introduced during the time of Andrija Štampar, involving the establishment of the School Polyclinic, the holding of public health lectures, and the founding of the Anti-Tuberculosis Dispensary, the Anti-Venereal Clinic, and the Anti-Rabies Station. A major advance was made in 1946, when the Sanitary-Epidemiological Station was established as a separate institution. It proved very successful in combating the post-war epidemic of abdominal typhus, eradicating malaria, and introducing mass vaccination against children’s infectious diseases. A sort of stagnation followed during the 40-year period within the frame of the Medical Centre, especially when compared to the great progress of clinical and diagnostic medicine. Preventive activity developed significantly after the founding of the County Institute of Public Health in 1994. This is particularly applicable to the monitoring and combating of chronic degenerative diseases, malign tumours, protection of schoolchildren and youths, and increasing attention given to addictive disorders among the younger population.
Kvartarna prevencija suvremen je, kritički pristup moderne medicine. Usmjerena je na zaštitu pacijenata od medicinskih intervencija koje su suvišne pri zdravstvenoj zaštiti i mogu nanijeti više štete ...nego koristi.
Kvartarna prevencija sastavni je dio svih triju prevencija: primarne, sekundarne i tercijarne. Cilj je zaštita pacijenta od mogućega suvišnog probira, suvišne dijagnoze bolesti, što pacijenta može uvesti u suvišnu medikalizaciju i postupke. Dijabetes je kronična, doživotna bolest s dijagnozom na temelju dogovorene točke razgraničenja kontinuirane
varijable i pod visokim je rizikom od suvišnih postupaka. S druge strane, prepoznavanjem i intervencijom u graničnim području (u predbolesti) može se odgoditi nastanak bolesti. Izazov je prepoznati rizike i uvesti intervenciju samo ondje gdje su oni visoki, gdje je nastanak bolesti siguran, a odgovarajuća intervencija može ga odgoditi. Čini li se to za osobe niskog rizika od nastanka bolesti i komplikacija, pacijentu se ne mijenja prognoza, ali mu se dodaju suvišna dijagnoza i dodatni postupci te izaziva dodatni stres. O ovomu treba voditi računa na svim
razinama zdravstvene zaštite, no poglavito u obiteljskoj medicini, što je prepoznala i Svjetska udruga obiteljskih liječnika (WONCA).
Dom narodnoga zdravlja u Osijeku Živaković-Kerže, Zlata
Studia lexicographica,
02/2020, Letnik:
13, Številka:
25
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Velikim zalaganjem Andrije Štampara 1920-ih i 1930-ih došlo je do reorganizacije i unaprjeđivanja zdravstvene službe. Pri tome je golemo značenje imala njegova zamisao o potrebi osnivanja i otvaranja ...domova zdravlja diljem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. potonje Kraljevine Jugoslavije. Otvaranjem Doma narodnoga zdravlja u Osijeku s brojnim službama, napose dispanzerskom i protuepidemijskom, osigurana je u gradu na Dravi bolja zdravstvena zaštita stanovništva. Rad Doma narodnoga zdravlja odvijao se potpuno u skladu s tadašnjim programom socijalne medicine koju je zastupao Štampar, koji je do 1930. u nekoliko navrata boravio u Osijeku. U sastavu novootvorenoga Doma narodnoga zdravlja djelovale su gradska i školska poliklinika, sanitarna inspekcija, anti-TBC i kožno‑venerični dispanzer, antitrahomska i antirabična stanica, dječji dispanzer, zubni odjel i Higijenski zavod, dok su pokusne životinje, potrebne za rad zavodskoga bakteriološkog laboratorija, držane – do izgradnje posebne dvorišne zgrade (1958/59) – u dvorišnoj zgradi koja se nalazila uz zgradu u kojoj je danas Odjel neurologije, dakle u sklopu osječke Opće bolnice.
The great commitment of Andrija Štampar in the 1920s and 1930s paved the way for the reorganisation and improvement of the public health service. His ideas about the necessity of founding and opening public health centres and stations throughout the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (later the Kingdom of Yugoslavia) played a very important role in these efforts. The opening of the Public Health Centre in Osijek, which encompassed numerous services including a dispensary and anti-epidemic service, secured a higher quality of healthcare for the local population. The Public Health Centre functioned fully in accordance with the then programme of social medicine advocated by Štampar, who resided in Osijek several times before 1930. The newly opened Public Health Centre included a city and school polyclinic; a sanitary inspection service; an anti-TB, skin, and venereal diseases dispensary; an anti-trachoma and anti-rabies station; a children’s dispensary; a dental department; and a Hygiene Institute, while the experimental animals necessary for the working of the institute’s bacteriological laboratory were kept – until the construction of a dedicated outbuilding (in 1958/59) – in an outbuilding located next to the building housing the Neurology Department today (part of the Osijek General Hospital).
Dolaskom prvog vala migranata u Republiku Hrvatsku 16. rujna 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o osnivanju Stožera za koordinaciju aktivnosti u povodu dolaska migranata. U rad ...državnog Stožera uključeno je i Ministarstvo zdravlja. Sukladno zakonskim ovlastima Krizni stožer Ministarstva zdravlja provodio je aktivnosti radi organizacije i funkcioniranja odgovarajuće zdravstvene zaštite migranata. U početnome migrantskom valu zdravstvena skrb za migrante pružana je u privremenom izbjegličkom kampu Opatovac i na graničnim prijelazima, a zatim u zimskome prihvatno-tranzitnom centru Slavonski Brod. Od početka migrantske krize pa do kraja 2015. godine kroz Hrvatsku je prošlo više od 550 tisuća migranata, a 21.694 osobe zatražile su zdravstvenu skrb.
Slijedom razmjerno malo sačuvane i neistražene izvorne arhivske građe te nekoliko objavljenih članaka u radu se prikazuju razvoj i organizacija zdravstvene službe i navode zdravstveni djelatnici u ...gradu Bakru tijekom XVIII. i XIX. stoljeća. Na razmeđi stoljeća u gradu je nakratko djelovao »špital« za oboljele u epidemiji tzv. »škrljevske bolesti«, a zdravstvene usluge pučanstvu pružala su dva liječnika i jedan kirurg. Tijekom stoljeća u gradu je zabilježeno djelovanje dvaju novih gradskih liječnika i četiriju kirurga te tri do šest licenciranih gradskih primalja. Tijekom stoljeća neprekidno je djelovala i gradska ljekarna. Uz živi promet luke djelovala je i izvrsno razvijena lučko-pomorska i preventivno-sanitarna služba. Mijenjanjem gospodarske situacije tijekom stoljeća, od početnog zamaha do stagnacije i depopulacije (od 7.600 na 2.000 stanovnika), grad je počeo sustavno zaostajati u svim vidovima javnog života pa i zdravstvene zaštite. Maksimalno je reducirana lučko-pomorska služba, a broj zdravstvenih djelatnika postupno se sveo na pokojeg liječnika i kirurga i nekoliko gradskih primalja.
Cilj: Istražiti pojavnost anksioznosti i depresivnosti u starijih osoba u Koprivničko-križevačkoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te njihovu povezanost sa socio-demografskim obilježjima ...i korištenjem zdravstvene zaštite. Metode: Presječno istraživanje provedeno 2006. na uzorku od 1469 ispitanika u dobi od 70 i više godina, odabranih metodom klasterskog uzorka. Stupanj anksioznosti i depresivnosti ocijenjen je HAD-ljestvicom (Hospital Anxiety and Depression scale) i povezan sa sociodemografskim obilježjima i podacima o korištenju zdravstvene zaštite. Rezultati: U starijih osoba utvrđene su visoke stope prevalencije granične i vjerojatne anksioznosti (43%) i depresivnosti (53%) te regionalne razlike (p<0,001). Žene su anksioznije od muškaraca (p<0,001), a za depresivnost nije nađena statistički značajna razlika među spolovima. S porastom dobi raste prevalencija vjerojatne depresivnosti (p=0,034), a smanjuje se prevalencija vjerojatne anksioznosti (p=0,028). Anksioznost i depresivnost povezane su s povećanim korištenjem specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i češćom hospitalizacijom. Zaključak: Visoka prevalencija anksioznosti i depresivnosti u starijih osoba povezana je sa socio-demografskim obilježjima i učestalijim korištenjem zdravstvene zaštite.
Rad opisuje sustav sanitetsko-higijensko-zdravstvene zaštite na željeznici u Hrvatskoj u razdoblju od 1945. do 1953. Prema prvoj organizaciji iz 1945. unutar Personalnog odjeljenja Željezničke uprave ...Zagreb, nalazio se Odsjek za socijalno staranje s referenstvima za: osiguranje za slučaj bolesti i nesreće, penziono osiguranje radnika i sanitetske poslove. Prema unutarnjoj organizaciji Glavne direkcije eksploatacije željeznica Zagreb, koja je uvedena 1947., unutar Sekretarijata nalazio se i Sanitetski odsjek za čijeg je šef određen dr. Marijan Derkos. Godine1948. u Ministarstvu saobraćaja u Beogradu i pri glavnim direkcijama eksploatacije željeznica osnovane su uprave zdravstvene službe za prometno osoblje. Uprava zdravstvene službe Glavne direkcije eksploatacije željeznica Zagreb nalazila se u Grgurovoj ulici 3. u Zagrebu. Nakon što je 1953. rasformirana zdravstvena služba koja je upravljala zdravstvenim ustanovama željeznice, regionalne su direkcije osnovale vlastite zdravstvene ustanove, koje su se same financirale
PDF
