Istraživački radovi o sustavima obnovljivih izvora energije za elektrifikaciju sela vrlo su intenzivni posljednjih godina. U udaljenim područjima neka su sela još uvijek izvan dosega električne ...energije jer je nemoguće povezivanje mrežnog sustava. U svijetu oko dvadeset posto svjetske populacije živi bez struje. Za poboljšanje ruralnog življenja, uporaba zelenih izvora energije obuhvaća veću mogućnost zapošljavanja, energetsku sigurnost i smanjenje učinaka staklenika. Konvencionalna metoda lokalne proizvodnje koristi dizel generator koji nije prihvatljiv za okoliš. Biogoriva su optimistični izbor za ispunjavanje ovog zahtjeva. Biodizel je obnovljivi izvor koji ima gotovo jednaku učinkovitost kao i konvencionalni petrodizel. Ovaj rad pokusno istražuje mješavine biodizela (dizel + biodizel) dobivene od nejestivih ulja kao alternativni izvor energije za pogon dizelskog generatora. U ovoj studiji se uzima u obzir sedam metilnih estera ekstrahiranih iz nejestivih ulja pongamije (indijske breze), jatrobe (jatrophe), mahuae, mesua ferrae (nageškara), sjemenki lana, neema (nim drveta) i sjemenki pamuka. Performanse generatora kao što su regulacija napona, frekvencija, potrošnja goriva, učinkovitost i emisijske značajke nalaze se u različitim uvjetima opterećenja. Na temelju opažanja, nađeno je da je ulje pongamije dobro alternativno gorivo za proizvodnju električne energije.
Rad se bavi analizom novih modela koji omogućuju aktivnije sudjelovanje građana u energetskom sektoru. To je prije svega omogućeno proliferacijom decentraliziranih i distribuiranih obnovljivih izvora ...energije, a na temelju toga i redefiniranjem uloge građana kao konzumenata električne energije uvođenjem novih modela tzv. građanske energije. Novi modeli počivaju na pojmu prosumera, sintagme nastale spajanjem pojmova proizvođača (eng. producer) i potrošača (eng. consumer). U radu se daje osnovni pregled sljedećih instituta: energetska zajednica građana, zajednica obnovljive energije, aktivni kupci i potrošači vlastite obnovljive energije. Dodatno, daje se i pregled instituta iz hrvatskog normativnog okvira: vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja (krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom) i samoopskrba električnom energijom - koji pokazuju određene specifičnosti u odnosu na navedene institute iz europske pravne stečevine. Rad kontekstualizira razvoj instituta europske pravne stečevine te analizira implementaciju tih instituta u Hrvatskoj kao državi članici Europske unije. Konačno, analiza ukazuje na normativne (demokratizacija) i procesne elemente (sudjelovanje javnosti i civilnog društva) koje bi trebalo uzeti u obzir u daljnjoj razradi analiziranih instituta građanske energije.
PDF