Organske reakcije u vodi Dajana Gašo-Sokač; Valentina Bušić; Dora Zobundžija ...
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
09/2023, Letnik:
72, Številka:
9-10
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Velik je izazov provoditi organske reakcije u vodi. U posljednjem desetljeću broj znanstvenih istraživanja koja se bave proučavanjem vode kao zelenog otapala nastavio je eksponencijalno rasti. Osim ...što je jeftina, voda nije štetna za okoliš, a ponekad daje potpuno neočekivanu reaktivnost u kemijskim reakcijama. Postoji širok raspon organskih reakcija koje se mogu odvijati u vodi: od uobičajenih oksidoredukcijskih reakcija, reakcija koje uključuju karbokatione, pericikličkih reakcija, reakcija prijelaznih metala itd. Organske reakcije u vodenom mediju primjenjuju se u kemiji ugljikohidrata i kemijskoj modifikaciji biomolekula. U novije vrijeme voda se upotrebljava kao medij u mikrovalnoj sintezi. Ovaj pregledni rad daje uvid u važnost ovog područja budući da se organske reakcije u vodi kao otapalu odvijaju po principima zelene kemije.
Hofmann-Löffler-Freytagova reakcija otkrivena je krajem 19. stoljeća, a munjeviti razvoj događa se posljednjih 20 godina. Primjenjuje se za stvaranje C−N veze na nesupstituiranim C−H pozicijama te za ...uvođenje pirolidinskih i piperidinskih prstenova na ekološki prihvatljiv način, bez upotrebe skupih metalnih katalizatora i uz vrlo učinkovite sinteze. U ovom pregledu prikazat će se računalne i eksperimentalne studije koje pokazuju fleksibilnost i mogućnosti optimizacije navedene metode s ciljem povećanja ekonomičnosti i smanjenja količine otpadnih tvari, po principima zelene kemije.
Niskotemperaturna eutektička otapala intenzivno se proučavaju kao ekološki prihvatljiva zamjena za štetna, u industriji tradicionalno sveprisutna organska otapala. Struktura te fizikalno-kemijska ...svojstva tih otapala mogu se dizajnirati za specifične namjene tako da zadovoljavaju tehnološke i ekonomske zahtjeve industrije, stoga su se pokazala vrlo učinkovitima u različitim područjima poput elektrokemije, organske sinteze i (bio)katalize, biotehnologije i prehrambene tehnologije, farmaceutskog inženjerstva te biomedicine. Ovaj rad donosi pregled znanstvene literature vezane uz karakteristična svojstva, pripravu i primjenu, ali i izazove primjene niskotemperaturnih eutektičkih otapala u industrijskom mjerilu.
Hofmann-Löffler-Freytagova reakcija otkrivena je krajem 19. stoljeća, a munjeviti razvoj događa se posljednjih 20 godina. Primjenjuje se za stvaranje C−N veze na nesupstituiranim C−H pozicijama te za ...uvođenje pirolidinskih i piperidinskih prstenova na ekološki prihvatljiv način, bez upotrebe skupih metalnih katalizatora i uz vrlo učinkovite sinteze. U ovom pregledu prikazat će se računalne i eksperimentalne studije koje pokazuju fleksibilnost i mogućnosti optimizacije navedene metode s ciljem povećanja ekonomičnosti i smanjenja količine otpadnih tvari, po principima zelene kemije.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Napredak tehnologije usko je vezan uz primjenu enzima u kemijskoj sintezi. Biokataliza ima velik utjecaj na različite industrije a među njima se posebno ističe farmaceutska industrija. Primjena ...enzima pokazuje značajne prednosti u usporedbi s tehnikama klasične kemijske sinteze te se smatra i ‘zelenim’ rješenjem. Primjenjujući nove dostupne tehnike i tehnologije, enzime je moguće u potpunosti prilagoditi zahtjevima određenog procesa. Danas je poznato nekoliko farmaceutskih tvrtki koje uz pomoć enzima uspješno proizvode vrijedne intermedijare za proizvodnju aktivnih farmaceutskih spojeva, a u njih se ubrajaju i prekursori statina. Statini su hipolipidemici, lijekovi koji se upotrebljavaju za prevenciju kardiovaskularnih bolesti te za snižavanje koncentracije kolesterola u krvi. Metoda klasične kemijske sinteze intermedijara statina vrlo je zahtjevna te stoga njihova proizvodnja primjenom enzimski kataliziranih reakcija ima značajne prednosti. Iz tog razloga za proizvodnju intermedijara statina istraživanje i razvoj uz primjenu reakcijskog inženjerstva sve se više usmjeravaju prema primjeni biokatalize.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Celuloza se najčešće proizvodi kraft postupkom koji je povezan s nekoliko ekoloških problema. Kako bi se ti problemi prevladali, istražene su ekološki prihvatljive metode proizvodnje celuloze. ...Posljednjih su godina duboka eutektička otapala (DES) prepoznata kao ekološki prihvatljivi reagensi za preradu lignoceluloznih materijala u budućnosti. U ovom je radu istraživana uporaba DES-a u proizvodnji celuloze od sječke drva europske crne topole. DES smjesa pripremljena je od kolin-klorida (ChCl) i etilen-glikola (EG). Osim toga, tradicionalnim je natronskim i kraft postupkom proizvedena celuloza od sječke drva topole radi usporedbe s celulozom proizvedenom s dodatkom DES smjese. Utvrđeno je da je celuloza proizvedena od sječke drva topole uz upotrebu DES-a u smislu prinosa, viskoznosti i neprozirnosti usporediva s celulozom dobivenom natronskim i kraft postupkom. Celuloza proizvedena uz dodatak DES-a lako je dosegnula ciljani stupanj slobode celuloze. Međutim, svojstva čvrstoće i svjetlina celuloze proizvedene uz dodatak DES-a bili su lošiji od tih svojstava natronske i kraft celuloze. Svojstva čvrstoće DES celuloze mogu se poboljšati pojačivačima čvrstoće papira kao što su škrob i mikrofibrilirana ili nanofibrilirana celuloza. Osim toga, upotreba DES-a u proizvodnji celuloze može imati važan doprinos čišćoj proizvodnji i čini zeleniju alternativu tradicionalnim metodama proizvodnje celuloze.
PDF
