U Makedoniji se vrlo često narodne nošnje ukrašavaju zlatnim i srebrnim srmama. Najraskošnije svečane nošnje nose mlade žene do prvih pet godina braka. Nakon pete godine braka odjeća mladih gospođa ...manje je raskošna, a udane žene, nakon što im djeca postanu punoljetna, odjeću ukrašena zlatnim srmama više ne nose. Cilj ovog rada bio je istražiti kemijski sastav metalnih srma sa makedonski nošnji metodom tankoslojne kromatografije. Problematika istraživanja podijeljena je u tri cjeline. U prvom dijelu rada govori se općenito o metalnim vlaknima i srmi, te o mogućim morfološkim oblicima metalnih niti koje nalazimo na makedonskim nošnjama. Metali od kojih su se izrađivale srme bili su najčešće zlato, srebro i bakar zbog njihovih kemijskih svojstava. Drugi dio obuhvaća literaturno istraživanje kromatografskih sustava koji se mogu primijeniti u analizi metalnih iona u otopinama uzoraka metalnih srma. Treći dio rada je eksperimentalni dio, obuhvaća razvoj i primjenu kromatografske metode kojom su analizirani prikupljani uzorci srme iz Makedonije te interpretaciju rezultata dobivenih tankoslojnom kromatografijom. Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti da su uzorci srme iz Makedonije bila bakrena pozlaćena odnosno posrebrena vlakna.
U Malom Mošunju u Bosni i Hercegovini nađen je prije tridesetak i više godina zlatni okov ukrašen kloazoniranjem za koji se kasnije utvrdilo da pripada koricama mača. Materijali upotrijebljeni u ...njegovoj izradbi skupocjeni su i dostupni malobrojnima, a tehnika izradbe upućuje na rad specijalizirane zlatarske radionice opremljene i obučene za rad sa zlatom, almandinima i bjelokosti(?). Rijetka komparativna arheološka građa svrstava ga među skupocjene okove usta korica mača kakav je o pojasu mogao nositi jedino neki visoko pozicionirani pripadnik kasnorimskodobne vojne elite službujuće u Dalmaciji u vrijeme “dalmatinske dinastije” Marcelina i Julija Nepota ili kasnije, za vladavine Odoakara, tj. u posljednjoj trećini ili posljednjoj četvrtini 5. stoljeća. U dodatku ovog rada analizirani su i podaci koji se odnose na kloazoni- ranje na okovima usta korica s devetnaest ranomerovinških nalazišta obuhvaćenih tipom Beauvais-Planig (tip 2), za koje je ovdje predložena klasifikacija na podtipove 2a do 2d.
Petar Bono je djelovao oko 1330. kao gradski liječnik u Puli, gdje je napisao svoje poznato djelo Pretiosa margarita novella (1330), prvi put tiskano u Veneciji 1546. U kasnijim stoljećima prevedeno ...je na više europskih jezika. Premda su se neki povjesničari znanosti (C. Crisciani, D. Grdenić) i C. G. Jung bavili ulogom i značenjem Bonova djela u europskoj znanosti, ono do danas nije potpuno protumačeno niti valorizirano. Na temelju tumačenja navedenih autora uvriježilo se mišljenje da je Petar Bono bio prvi alkemičar koji je otvorio religiozni, kršćanski pristup alkemiji. Štoviše, uvriježila se tvrdnja da je on poistovjetio narav i ulogu Isusa Krista s naravi i ulogom kamena mudracā. No, analiza Bonova djela pokazuje da ta tvrdnja ne stoji te da je Bono bio taj koji je razlikovao narav i ulogu Isusa Krista od one kamena mudracā, uglavnom u obzoru aristotelizma. Prema Bonu, kamen mudracā je skrutnuta živa, koja u sebi sadrži agens pretvorbe, a to je osobita vrsta sumpora kojem odgovara pojam topline (vatrena ili toplinska tvar).
Pokazano je da je novina u Bonovu tekstu, između ostalog, njegova potraga za određivanjem strukture materije. On je u već postojeću sumpor-živinu teoriju uveo više vrsta sumpora, od toga dvije vrste u sastav nesavršenih metala, te jednu, osobitu vrstu u sastav plemenitog zlata. Ta osobita vrsta sumpora, koju on naziva sumporno ulje (oleum sulphuris), određena je kao kreativna vatra unutar kamena mudracā, pa stoga djeluje kao agens pretvorbe metala na njihovom putu prema savršenom cilju – plemenitom zlatu. Pokazano je da Bonovo sumporno ulje ili kreativna vatra predstavlja unutarnju toplinu ili vatreni princip materijalnih, anorganskih tvari. Taj pojam se u kasnijim kemijskim teorijama o strukturi tvari razvija u hipotetsku tvar flogiston, a u 19. stoljeću u pojam energije.
Bono nije zanemario interes alkemijskog nauka i za nebeski, nematerijalni svijet. No, upozorio je da je spoznaja materije preduvjet za spoznaju cjelokupnog kozmosa. Čovjek najprije treba spoznati materiju »istinski i bez nedostatka«, pa će tek onda biti sposoban »za istinsko spoznavanje svih ostalih uzroka«.
Ispiranje zlata iz recentnih i starih nanosa rijeka i potoka, jedan je od najstarijih oblika rudarenja, koji seže u predmetalno doba razvoja civilizacije (bakar i željezo). Razlog treba tražiti u ...neposrednoj upotrebi zlata bez znanja složene tehnologije pridobivanja čistog metala. Separacija teških minerala u vodotocima odvija se jednostavnim prirodnim procesom odnošenjem lakših mineralnih frakcija vodenom strujom. Postupci ispiranja zlata, korišteni od čovjeka, nisu ništa drugo nego kopiranje prirodnog procesa, uz male domišljate varijacije priručnog alata. U radu je opisana kratka povijest zlatarstva na Dravi, te data temeljita analiza geološke geneze zlatnih nanosa i mineraloški sastav dravskog zlata.
Zlatni pečatni prsten pronađen je pod nepoznatim okolnostima u Bosni u drugoj polovini 19. stoljeća te je poklonjen tadašnjem Narodnom muzeju u Zagrebu. Prsten je izvrsno sačuvan, na glavi se nalazi ...potpuni grb s legendom dok je karika ukrašena u gotičkom stilu - vegetabilnim i zoomorfnim motivima i profilaktičnim latinskim natpisom. Vlasnik prstena bio je Tripe Buća (Triphon Buche), dubrovački trgovac i dvorski službenik bosanskog kralja Tvrtka I. Kotromanića. U radu se donose podaci i analogije vezani uz tip prstena, analizira se natpis i raspravlja o grbu te obrazlaže identifikacija s tom uglednom i istaknutom povijesnom osobom druge polovine četrnaestog stoljeća.
Neke valute imaju sposobnost prelaska granica i spajanja, odnosno razdvajanja ljudi i mjesta. U egejskoj regiji zlatnici su dugo korišteni u trgovini i društvenoj razmjeni, na složen način povezujući ...obale
i otoke. Euro je razmjerno nedavno uveden kao nova vrsta transnacionalne valute, povezujući grčku stranu Egejskog mora s ostatkom Europske Unije, generirajući istovremeno složene odnose i
razilaženja s turskom obalom. Prijelaz sa zlata na euro odražava
cijeli niz širih političkih promjena koje su, doslovno i metaforički,
izmijenile prekogranične odnose u egejskoj regiji. Ovaj rad služi se etnografskom građom o društvenim posljedicama koje su te promjene imale na stanovnike Mitilene, priobalnog grada na grčkom otoku Lezbosu, te promjenu njihovog odnosa prema Ayvaliku, priobalnom gradu na anatolijskoj obali u Turskoj. Fokus na shvaćanje različitih vrijednosti koje stanovnici Mitilene povezuju sa zlatnicima i eurima omogućuje nam da istražimo način na koji transnacionalne političke i ekonomske promjene utječu na svakodnevni život ljudi.
Zlato — zašto je vrijedno? Haramija, Predrag; Njavro, Đuro
Obnovljeni Život,
11/2012, Letnik:
67., Številka:
4.
Paper
Odprti dostop
U radu se istražuju uzroci vrijednosti zlata i strelovitoga porasta njegove cijene u novije vrijeme. Razlučuje se sedam glavnih silnica: fizikalna i kemijska svojstva, upotrebljivost u industriji, ...ponuda i potražnja, korištenje zlata kao novca ili podloge novca, odnosno odnos vrijednosti novca i zlata, simboličko značenje zlata i javno mnijenje. Potom se utvrđuje koje su od njih više a koje manje utjecajne. Dolazi se do spoznaje o ključnoj ulozi simboličkoga značenja zlata, odnosno percepcije zlata kao simbola trajne vrijednosti. Velika je i uloga javnoga mnijenja odnosno očekivanja javnosti koja u okružju nepovjerenja u financijske institucije traži trajne vrijednosti. Od napuštanja zlatne podloge vrijednost gotovo svih valuta konstantno pada, a cijena zlata raste. Promatrano kroz prizmu tradicionalnih ekonomskih zakonitosti (ponuda — potražnja), cijena zlata s obzirom na ukupno veće količine zlata u svijetu (bolje iskorištavanje rudnika i sl.) nije trebala rasti. Strelovit porast cijena zlata posljednjih nekoliko godina ponajprije ukazuje na krizu povjerenja u novac odnosno rastuće nepovjerenje u gospodarske i financijske institucije. Novac (bez zlatne podloge) u krizi prestaje biti simbol vrijednosti, a percepcija zlata kao simbola trajne vrijednosti sve je veća. Uzevši u obzir veliko simboličko značenje zlata odnosno utkanost zlata kao simbola trajnih vrijednosti u podsvijesti ljudi, ne čudi da 80% anketiranih osoba misli kako zlato vrijedi čak i više nego što mu je trenutna (dosad najviša) tržišna cijena.
Pozlačeni sponki z vloženimi poldragimi kamni, almandini. Broški sta bili odkriti v grobu germanske žene, pokopane sredi 6. stoletja n. št. v kranjskem Lajhu.
