S obzirom na aktuelnost rada Komisije Ujedinjenih nacija (UN) za međunarodno pravo (ILC) u cilju donošenja Nacrta Pravila (Članova) o zločinima protiv čovječnosti te usvajanja, kao krajnjega smisla i svrhe, mnogostranoga međunarodnoga ugovora (konvencije) o sprječavanju i kažnjavanju zločina protiv čovječnosti, ovaj članak ima prvobitno za cilj rekonstruirati redoslijed događaja i teorijske okvire koji su oblikovali dosadašnji kontekst tumačenja i primjene navedene skupine međunarodnih zločina, čija je inkriminacija radnji izvršenja nastajala i razvijala se poglavito kao opće običajno međunarodno pravo, i koja su pojmovna određenja najrazličitijih oblika zločina protiv čovječnosti usvajana u statutima međunarodnih krivičnih tribunala, Rimskome statutu Međunarodnoga krivičnoga suda (ICC) te internacionaliziranim sudištima. Također, i najvažnije, rad ima za cilj – na osnovu datoga konteksta – problematizirati određene implikacije u pružanim definicijama. Posebna pažnja će se posvetiti, prije svega, dugotrajnoj poveznici zločina protiv čovječnosti i oružanih sukoba, kako bi se naknadno doveo u pitanje smjer kretanja novih uvjeta postojanja napada. Zaključno će se, namjerom upotpunjavanja cjelokupne teorijske pozadine, dalje analizirati mogućnosti dijelom drugačije kategorizacije i tumačenja radnji ovoga međunarodnoga zločina stricto sensu i mogućih odgovornih počinitelja za odnosni zločin. Considering the actuality of the work of the International Law Commission (ILC) of the United Nations (UN) with the aim of making Draft Articles on crimes against humanity and adopting, as a final sense and purpose, a multilateral international treaty (convention) on the prevention and punishment of crimes against humanity, this article has as a primary goal the reconstruction of the order of events and theoretical frames that shaped the current interpretation and application context of the mentioned international crime(s), whose incrimination of the acts has appeared and developed mainly as general customary international law, and whose conceptual definitions of different forms of this crime have been adopted in statutes of international criminal tribunals, in the Rome Statute of the International Criminal Court (ICC) and in internationalized courts and tribunals. Hence, and most importantly, this paper aims to – based on the given context – problematize certain implications in the provided definitions. Particular attention will be given to the long-lasting connection between crimes against humanity and armed conflicts, so to additionally question the direction of the new conditions of existence of an attack. Conclusively, with the intention of completing the entire theoretical background, possibilities of different categorization and interpretation of the acts of this international crime stricto sensu will be analysed, as well as the possible responsible perpetrators for the respective crime, with eventual changes and additions.