Već je Ivo Frangeš zamijetio da se književni opus Vjenceslava Novaka može podijeliti u nekoliko krugova te ih je izdvojio na temelju tematskoga kriterija. Tako prvi čine Senj i njegovi problemi te društveni procesi; drugi čini senjska okolica ili Podgorje; treći se odnosi na građanski kontekst Senja i Zagreba, a četvrti na svijet obespravljenih urbanih masa u Zagrebu i Senju. Već iz ove podjele naslućuje se mogućnost drugačijega sagledavanja Novaka opusa: na temelju prostora, pa stoga možemo govoriti o Senju, Zagrebu i Podgorju kao glavnim toposima. Roman Podgorka Vjenceslava Novaka, kako i sam naslov upućuje, u tom bi kontekstu ulazio u domenu autorova stvaralaštva koja se bavi prostorom i problematikom Podgorja. Cilj izlaganja je povezati koncept književne geografije s modusom romanse. Sagledavat će se književna konstrukcija prostora te njezina isprepletenost s društvenom konstrukcijom prostora. Razmotrit će se kako su prostorne odrednice dovedene u vezu sa Sojinim konceptom thirdspace te modusom romanse kao primarnim oblikom organiziranja naracije.