Duhan se na području Hercegovine počeo uzgajati u 17. stoljeću. Proizvodio se za vlastite potrebe, dok su se viškovi koristili za robnu razmjenu. Turska je na ovim prostorima prva uvela jednu vrstu poreza na njegovu proizvodnju, da bi pred kraj svoje vladavine uspostavila monopol na duhan. Dolaskom Austrougarske uvodi se pravičniji monopolski zakon koji je doveo do uspona proizvodnje duhana u Hercegovini. Takvo stanje zadržalo se do 1918. godine kada prilike za hercegovačke proizvođače postaju manje povoljne. Nepravedna procjena duhana za vremena Kraljevine Jugoslavije, niske otkupne cijene, porezna opterećenja i takse na proizvodnju dovele su do pojave krijumčarenja duhana. U doba nove Jugoslavije također su zabilježeni usponi i padovi u produkciji duhanske sirovine, a takav trend se zadržao do Domovinskog rata. Premda su se carstva, vlasti i monopolski zakoni mijenjali, duhan je dugi niz godina predstavljao osnovicu hercegovačkog gospodarstva