U članku se razmatraju načini na koje se znanje o umjetničkim djelima prenosi posjetiteljima putem tekstualnih interpretacija u umjetničkim muzejima. Teorijski koncepti oslanjaju se na istraživanja u polju muzejske edukacije. U istraživanju se primjenjuje kvalitativna metodologija, a podaci se prikupljaju metodom studije slučaja za koju je poslužila Strossmayerova galerija starih majstora u Zagrebu. U sklopu muzejske djelatnosti Galerija je izradila mrežni vodič namijenjen širokom krugu posjetitelja za korištenje unutar galerijskog prostora prilikom promatranja umjetničkih djela. Drugi izvor znanja o umjetničkim djelima je tiskani katalog koji sadrži pregled remek-djela iz zbirki Galerije. Analitički pristup podrazumijeva podrobnu analizu diskursa oba oblika galerijskog interpretacijskog materijala i njihovu komparativnu analizu. Utvrđeno je da se didaktička konceptualizacija muzejske interpretacije temelji na razlikovnom pristupu prenošenju znanja. Uspostavlja se odnos između proizvodnje i širenja znanja s jedne strane, zatim odnosa prema posjetitelju s druge strane. Sličnosti i razlike odnose se na sadržaj i format kataloga i vodiča. Didaktička konceptualizacija vodiča temelji se više na vizualnom diskursu i diskursu uključivosti/isključivosti koji se određuje u odnosu na povijesno-umjetničke informacije i uspostavljeni autoritet Galerije.