Cilj. Ukazati na važnost i potrebu sustavnog javnog zagovaranja za knjižnice temeljenog na vrijednostima knjižničarske profesije, interesima javnog dobra i ciljevima održivog razvoja. U radu se govori i o mogućoj suradnji knjižničarskih društava u implementaciji ciljeva UN-ove Agende 2030 u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Posebno je istaknuta važnost aktivnog djelovanja knjižničarske zajednice i svih zainteresiranih javnih zagovarača na donosioce odluka vezano uz njihovu podršku knjižnicama i održivom razvoju. Metodologija. Propituju se međunarodna iskustva i primjeri dobre prakse u hrvatskom knjižničarstvu, kao i razvojne mogućnosti novih partnerskih projekata kroz postojeću regionalnu suradnju knjižničarskih društava uz poseban osvrt na IFLA-in Međunarodni program javnog zagovaranja (IFLA International Advocacy Programme – IAP). Rezultati. U radu se ukazuje na potrebu sustavnog dokumentiranja usluga u svim vrstama knjižnica koje svojim djelovanjem doprinose ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Potvrdu tih promišljanja nalazimo u praksi međunarodne knjižničarske zajednice, posebno u radu International Federation of Library Associations (IFLA). Praktična primjena i društveni značaj. Svrha usvajanja vještina javnog zagovaranja jest stvaranje uvjeta za što učinkovitije javno djelovanje knjižničara prilikom zastupanja interesa njihovih korisnika i interesa šire društvene zajednice. Promatrano  u globalnim okvirima, danas je to važno s aspekta uloge knjižnica u implementaciji ciljeva UN-ove Agende 2030 za koju se zalaže cijela međunarodna zajednica, uključujući Republiku Hrvatsku. Originalnost/vrijednost. Namjera je autora upoznati hrvatsku profesionalnu zajednicu s aktualnim trendovima u međunarodnom povezivanju knjižnica i primjerima dobre prakse u zagovaranju njihove uloge u implementaciji UN-ove Agende 2030. U tom kontekstu ostvarivanja partnerstva neophodno je razviti savjetodavni odnos sa širom društvenom zajednicom i državnim tijelima na nacionalnoj razini.