Godine 1890. po nalogu bana Khuen Héderváryja sastavljen je prvi Adresar obrtnika i trgovaca na području Zagrebačke trgovačko-obrtničke komore. Sastavljen u malom broju primjeraka a sa svrhom da pokaže zajedničkom parlamentu u Budimpešti da u Hrvatskoj ima zadovoljavajući broj obrtnika i trgovaca. Taj nam prvi Adresar omogućava da stvorimo nekoliko značajnih zaključaka tko su bili obrtnici i trgovci na tom području. Ispis za područje Đurđevačkog kotara, koji je nastao 1890. i vođen po kotarevima, pa i na području razvojačene Đurđevačke pukovnije pokazuje da je Đurđevački kotar gravitirao ne prema Koprivnici već prema Bjelovaru. Nastojanje da se Đurđevački kotar ne poveže s koprivničkim svakako je zanimljiv fenomen na koji je utjecala jaka vojnička tradicija i pokušaj krajišnika da stvore posebnu sebi dovoljnu gospodarsku cjelinu s jakom vojničkom tradicijom i obrtima koji su bili potrebni krajišnicima a sada razvojačenom pučanstvu. Đurđevački kotar nije imao u tom vremenu niti jedan grad, ali su trgovišta Đurđevac i Virje, pa i Pitomača i Ferdinandovac imali dosta obrtnika koji su udovoljavali potrebama stanovništva.