Demografska problematika suvremene Hrvatske obzirom na intenziviranje negativnih parametara i trendova sve više postaje ključnim pitanjem razvoja hrvatskog društva i prostora. Osim dugotrajnog prirodnog pada stanovništva, u posljednjim se godinama na tlu Hrvatske znatno ubrzava iseljavanje, povećava negativna vanjska migracijska bilanca i gubi razvojni demografski potencijal. Obujam i prostorni razmještaj ishodišta hrvatskih migracija, negativni migracijski saldo s inozemstvom i demografske strukture migracijskog kontingenta, pokazatelji su koji nameću pitanje o kratkoročnim i dugoročnim implikacijama na ukupni, a posebno društveno-gospodarski razvoj zemlje. Iseljavanjem mladog, obrazovanog i potencijalno reprodukcijskog stanovništva ugrožavaju se gotovo svi temeljni sustavi u zemlji pa je važnost razmatranja osnovnih zakonitosti vezanih uz iseljavanje neupitna. Osim toga, intenziviranjem se egzodusa iz Hrvatske u uvjetima migracijske krize i kretanja velikog broja sjevernoafričkog i bliskoistočnog stanovništva prema Europi očekivano nameće nužnost razmatranja migracija i sa sigurnosnog aspekta.