Cilj je rada identificirati razlike u inflatornim percepcijama i očekivanjima između sociodemografskih skupina (s obzirom na dob, spol, dohodak i razinu obrazovanja). Navedena tema nije dosad adekvatno istražena u Hrvatskoj. Analiza se temelji na skupu podataka iz hrvatskih anketa pouzdanja potrošača, što ih je provodila Hrvatska narodna banka. Numerički pokazatelji percipirane i očekivane inflacije dobiveni su na dva zasebna načina: kao direktni odgovori ispitanika u anketi te kao salda odgovora na pitanja o percipiranim i očekivanim stopama inflacije u nacionalnom gospodarstvu. Obje vrste pokazatelja karakteriziraju značajne razlike u inflatornom sentimentu između imućnih i socio-ekonomskih ugroženih skupina potrošača. Opažena divergencija posebno je izražena s obzirom na dohodak, dok su razlike s obzirom na spol zanemarive. Na temelju bihevioralnih heuristika ponuđena su psihološka objašnjenja navedenih razlika. Heuristika raspoloživosti dokazana je kroz sklonost potrošača starije životne dobi (koji su u odraslom životu imali znatnih iskustava s hiperinflacijom) da generiraju osjetno viši inflatorni sentiment. Dokazano je i da hrvatski potrošači, u skladu s heuristikom asocijativnosti, povezuju recentno povećanje ekonomske neizvjesnosti s visokom inflacijom (baš kao u vrijeme hiperinflacije na početku 1990-ih godina).