U radu je prvo dan razvoj metalurgije u svijetu, čiji počeci datiraju u 7. tisućljeće pr. Kr. Na području današnje Hrvatske, metalurgija je nazočna 6000 godina, a tri su civilizacije ostavile dokaze: Vučedolska, Keltska i Rimska. Dolaskom je Hrvata intenzivnije bila prisutna metalurgija u Sisačko-banovinskom i Samoborskom području, te Gorskom kotaru. U Dubrovniku i Zagrebu bilo je razvijeno ljevanje zvona (i topova). Industrijska je proizvodnja započela 1853. (ljevaonica u Rijeci), proizvodnja ferolegura, Šibenik 1900. god. i proizvodnja ferolegura i karbida, Dugi Rat 1906. god., 1937. proizvodnja aluminija i aluminijskih slitina u Lozovcu, (nastavak iz 1905. god.) te izgradnjom visoke peći u Capragu 1939. godine. U razdoblju poslije 1945. do 1990. godine Hrvatska je imala više metalurških tvrtki i prihvatljivu proizvodnju koksa, željeza, čelika, ferolegura, elektroda, odljevaka, betonskog čelika, bešavnih i šavnih cijevi, traka i gredica, aluminija, itd. U 1990. god. u Hrvatskoj je bila ukupna proizvodnja cca 3 000 000 t raznih metalurških proizvoda (bez odljevaka). Od 1990. do 2012. godine srušena su ili prestala s radom postrojenja preko 2 600 000 t/g metalurških proizvoda. Ukupna proizvodnja u Hrvatskoj je bila u 2011. god. 248 910 t tj. na razini 8,3 %, (usporedba sa proizvodnjom u 1990. god.) što znači propast hrvatske metalurgije tijekom 22 god. Članak daje i više tiskovnih priopćenja javnosti, članova Hrvatskog metalurškog društva te znanstvenika u cilju opstanka i revitalizacije hrvatske metalurgije (privitci).