Veliko zanimanje engleskih putopisaca već od kraja XVIII., a posebno početkom i sredinom XIX. stoljeća za istočnojadransku obalu kulminiralo je krajem toga i početkom sljedećega stoljeća. Motivi putovanja su različiti: od upoznavanja "egzotičnih" krajeva, otkrivanja nepoznate europske kulturne baštine, pa sve do ciljanoga snimanja stanja i odnosa političkih snaga u Austrijskome carstvu, njegovom odnosu prema susjednome Otomanskom carstvu te jačanja samosvijesti slavenskih naroda u odnosu na mađarski i austrijski hegemonizam i slavenske narode u Otomanskom carstvu. Britanski diplomat, tajni obavještajac britanskoga veleposlanstva u Beču, sa znatnim vojno-diplomatskim iskustvom na Bliskom istoku (Sirija, Egipat) i u Srbiji Andrew Archibald Paton (1811. – 1874.) proputovao je 1846. i 1847. godine istočnojadranskom obalom, Dalmatinskom Zagorom i Likom prvenstveno sa zadatkom prikupljanja podatka o materijalnom stanju toga dijela Austrijskoga carstva, posebno istočnojadranskih luka. Putovanje je započeo kočijom iz Beča u Zadar, nastavio do Kotora, posjetio Crnu Goru te se vratio u Zadar odakle je preko Like otputovao za Rijeku, Trst i završio u Grazu. Istražujući te krajeve Paton je dokumentarnom preciznošću opisao ljude i krajeve riječju i slikom, bilježio neke detalje iz kulturne baštine i lokalne povijesti, koje je uglavnom pabirčio iz putopisa prethodnih britanskih posjetitelja, kao i prirodne fenomene i ljepote krajolika za što je pokazao i dosta literarnoga smisla. To je objavio u kapitalnom djelu: Highlands and islands of the Adriatic: including Dalmatia, Croatia, and the southern Provinces of the Austrian Empire, Volumen I. i II., koje je 1849. godine objavio u Londonu. Ovo je djelo poslovna i politička javnost dobro primila i Paton već 1862. godine objavljuje u Londonu prošireno izdanje Researches on the Danube and the Adriatic; or, Contributions to the Modern History of Hungary and Transylvania, Dalmatia and Croatia, Servia and Bulgaria. 2 vols., u kojem Paton daje zemljopisno - povijesni pregled jugoistočne Europe, svoja zapažanja, posebno ekonomska i politička gledanja na zatečene prilike i budućnost tih zemalja. Patonov opis Like i Senja nije opsežan, već je jezgrovit, kritičan i pun osobnih promišljanja o trenutnom stanju, kao i o potencijalima tih krajeva. Njegovi opisi su dragocjeni podaci i svjedočanstva o krajevima i ljudima i nisu samo povijesna dokumentacija, već je to i uvid u poglede i mišljenje drugih, stranaca o tim krajevima i ljudima. To je dokumentacija koja je bitno utjecala i postupno oblikovala javno mnijenje engleskoga govornoga područja i šire. Danas su nam ti stavovi i mišljenja pomalo čudni, često nerazumljivi i neprihvatljivi, a tako su znatno utjecali na političke odluke anglosaksonskih zemalja (Velika Britanija, SAD) i njihovih sljedbenika u prošlosti, a mogu se i danas prepoznati u političkim, gospodarskim i kulturnim htjenjima i postupcima tih država, posebno Velike Britanije. U ovome radu autor donosi u prijevodu dijelove toga djela s opisima Like i grada Senja s komentarima i potrebnim pojašnjenjima te dosta opširnu bibliografiju britanskih i američkih autora koji su posjetili ili pisali o hrvatskim krajevima od kraja XVIII. do početka XX. stoljeća.