Ubrzanim starenjem pučanstva Hrvatske mijenja se struktura mortaliteta, morbiditeta i struktura korištenja zdravstvene zaštite cjelokupnog stanovništva, iz čega proizlazi sve veće isticanje javnozdravstvenog interesa o povezanosti životne dobi populacije s objektivnim zadovoljenjem zdravstvenih potreba starijih ljudi. Gerontološka javnozdravstvena analiza udjela umrlih osoba starih 65 i više godina, kojih je u promatranom razdoblju (2000. - 2004.) umrlo ukupno 193.717 u odnosu na ukupan broj umrlih osoba, ukazuje na njegov konstantni porast: 75,1% u 2000., 75,5% u 2001., 76,8% u 2002., 77,9% u 2003. i 78,0% u 2004. godini. Opća stopa mortaliteta bila je najveća u 2003. godini: 11,8‰. Također je i specifi čna stopa mortaliteta, odnosno broj umrlih osoba starih 65 i više godina na 1.000 stanovnika jednake dobi, bila najveća u 2003. godini: 56,2‰. Gerontološka analiza udjela umrlih u dobi od 65 i više godina unutar pojedinačnih vodećih skupina bolesti kao uzroka smrti u 2004. godini ukazuje na njihov visoki udio od 87,4% u ukupno 24.959 umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) u Hrvatskoj i udjelu od 86,7% umrlih od 65 i više godina u Gradu Zagrebu. U Hrvatskoj 2004. godine umrli u dobi od 65 i više godina čine izrazito visokih 89,3% u ukupno 2.895 umrlih od skupine bolesti dišnog sustava (J00-J99), 68,0% u ukupno 12.408 umrlih u skupini novotvorina (C00-D48), 63,7% u ukupno 2.370 umrlih od skupine bolesti probavnog sustava (K00-K93) te 45,1% od ukupno 2.870 umrlih u skupini ozljeda, otrovanja i nekih drugih posljedica vanjskog uzroka (S00-T98). Fokusirani gerontološki javnozdravstveni pokazatelji o morbiditetu, funkcionalnoj onesposobljenosti i smrtnosti u starijih ljudi osnova su za izradu primjerenoga i učinkovitog Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi, a koji uključuje i primjenu s evaluacijom Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude. Cilj je sprečavanje njihove prerane smrtnosti, kao i unapređivanje zaštite zdravlja i funkcionalne sposobnosti hrvatske staračke populacije i u dubokoj starosti.