Autor članka sučeljava misao o Božjem milosrđu dvojice velikana s početka prve Crkve – Origena, odnosno origenista i Augustina. Riječ je o dvama teološko-dogmatskim promišljanjima o kozmologiji, antropologiji i eshatologiji na vremenskoj udaljenosti od dvjestotinjak godina. U toj nakani poslužit će Origenovo djelo Počela i Augustinovo djelo O državi Božjoj. Artikuliranjem teoloških promišljanja te dvojice velikana teološke misli autor nastoji pridonijeti zadatku Crkve u naviještanju Božjega milosrđa koje je očito prisutno od stvaranja svijeta do njegova konca. Članak je cjelina koja u sebi uključuje šest naslova, a naslovi nose imena šest hipoteza origenista, uključujući šest Augustinovih odgovora. Autor u uvodnom dijelu upoznaje čitatelje kako je pitanje vječne nagrade i vječne kazne za čovjekov život oduvijek bilo aktualno, pa i u današnjem vremenu. Vođen je ponajprije Augustinovim isticanjem hipoteza »milosrdnih origenista« i njegovim odgovorom na te hipoteze. Riječ je o sljedećim hipotezama: milosrđe s vremenitom kaznom, milosrđe bez vremenite kazne, milosrđe prema opranima Kristovim krštenjem, milosrđe prema katolicima, milosrđe prema ustrajnima u Katoličkoj crkvi i milosrđe prema milosrdnima.