Mazivaska industrija prozivljava znacajne promjene koje su posljedica razlicitih utjecaja. Na jednoj strani su zahtjevi proizvodaca motora, vozila i plovila za mazivima odredenih, poboljsanih svojstava, a na drugoj sve stroza zakonska regulativa koja se odnosi na tu industriju. Promjene koje se dogadaju odrazavaju se neminovno i na druge proizvodace u komplementarnim industrijama, a jedna od vrlo izlozenih je i proizvodnja brtvi jer promjene u sastavu i svojstvima maziva, osobito mazivih ulja, utjecu na njihovo ponasanje, prvenstveno kompatibilnost u dodiru s brtvama. Detaljnije istrazivanje pokazuje da su zabiljezena medudjelovanja slozena i da se ne moze jednoznacno predvidjeti trendove i model ponasanja. Naime, kaucuci iste osnove, primjerice NBR, zbog razlika u sastavu pokazuju znatno drugacije ponasanje u uljima iste skupine, odnosno isti gumeni materijal u razlicitim vrstama ulja pokazuje bubrenje ili skupljane. U radu su razvrstane najvaznije vrste kaucuka koje se koriste za izradu brtvi i njihovo ponasanje u dodiru s proizvodima mineralne osnove, alifatskim, aromatskim i kloriranim ugljikovodicima, kao i tekucinama za kocnicke sustave glikolne osnove, silikonskim i PAO baznim uljima. Usporedeno je sedam vrsta elastomera i to prema njihovoj kompatibilnosti s baznim uljima iz grupe I, III, GTL i PAO. Na odabranim primjerima pokazan je utjecaj estera i aditiva za poboljsanje bubrenja na ponasanje materijala za izradu brtvi. Ustanovljeno je da se uz dodatak estera postize poboljsanje, dok dodatak odgovarajucih aditiva za poboljsanje bubrenja ima znacajniji utjecaj te je krajnji ucinak na bubrenje/skupljanje u baznim uljima grupe III po iznosu priblizno jednak onomu kod baznih ulja grupe I.