Cilj: Ispitali smo utječu li, i u kojoj mjeri, koncentracije lipida i glukoze u plazmi te vrijednosti indeksa tjelesne mase (engl. body mass index; BMI), na težinu kliničke slike shizofrenije u hrvatskih bolesnika, ovisno o njihovom pušačkom statusu. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 263 kroničnih bolesnika (muškarci/žene: 139/124). Težina kliničke slike procijenjena je korištenjem ocjenske ljestvice PANSS-a (engl. Positive and Negative Syndrome Scale) u akutnoj fazi bolesti tijekom posljednje hospitalizacije. U pušače su klasificirani ispitanici koji puše najmanje jednu cigaretu dnevno u periodu duljem od godine dana, a u nepušače oni koji su popušili manje od 100 cigareta tijekom života. Rezultati: Koncentracije triglicerida, glukoze i vrijednosti BMI-a nisu pokazale povezanost s PANSS psihopatologijom, niti u bolesnika, niti u bolesnica, ovisno o pušačkom statusu (svi P > 0,05), a na težinu kliničke slike u bolesnica, utjecale su isključivo koncentracije kolesterola. Bolesnice pušači s višim koncentracijama LDL kolesterola (engl. low density lipoprotein cholesterol) imale su značajno niže vrijednosti općih i ukupnih simptoma (P = 0,023 i P = 0,015), dok su u bolesnica nepušača s višim koncentracijama HDL kolesterola (engl. high density lipoprotein cholesterol), uočene značajno niže vrijednosti pozitivnih i ukupnih PANSS simptoma (P = 0,041 i P = 0,002). Koncentracija LDL kolesterola opisuje približno 20% varijabilnosti općih simptoma i 23% varijabilnosti ukupnih simptoma u bolesnica pušača, a vrijednosti HDL kolesterola pridonose s otprilike 39% težini pozitivnih simptoma te s 69% težini ukupnih simptoma u bolesnica nepušača. Zaključak: Na temelju naših rezultata možemo zaključiti da na težinu kliničke slike shizofrenije utječu isključivo koncentracije kolesterola u bolesnica. Nadalje, koncentracije kolesterola opisuju mali do umjereno veliki udio varijabilnosti PANSS psihopatologije.