Analiza političkog komuniciranja u kriznim okolnostima usmjerena jena strategije i metode koje lideri primjenjuju kako bi se suočili s izazovimai učinkovito upravljali situacijom, čime jačaju povjerenje javnosti. Ciljistraživanja jest analizirati i prikazati pristup komunikaciji predsjednikaSrbije, Aleksandra Vučića, tijekom serije masovnih ubojstava u 2023.godini. Navedeni događaj predstavlja nacionalnu tragediju koja jepotaknula pitanja o društvenim prilikama i doprinijela političkojkrizi. Uzorak istraživanja čine tri televizijska obraćanja i tri intervjuakoje je predsjednik Aleksandar Vučić održao povodom tragedije.Radi identificiranja glavnih tema i podtema izjava Aleksandra Vučića,primijenjena je induktivna kvalitativna analiza teksta, a za analizukomunikacijskih strategija i taktika korištena je kvalitativna analizasadržaja. Rezultati istraživanja ukazuju na krizno komuniciranje kojese ističe taktikama uvjeravanja, a odabir tema, podtema i perspektivagovorenja zrcali međuodnos retoričkog oblikovanja teksta, reakcije namasovna ubojstva te konteksta prosvjedno-političkog okvira. The analysis of political communication in crisis situations is focusedon the strategies and methods leaders apply to confront challenges andeffectively manage the situation, thereby strengthening public trust.The aim of this research is to analyze and illustrate the communicationapproach of the President of Serbia, Aleksandar Vučić, during theseries of mass murders in 2023. This event represents a national tragedythat has raised questions about social conditions and contributed to apolitical crisis. The research sample consists of three televised addressesand three interviews given by President Aleksandar Vučić in responseto the tragedy. An inductive qualitative text analysis was applied toidentify the main themes and sub-themes in Vučić’s statements, anda qualitative content analysis was used to analyze communicationstrategies and tactics. The research results indicate crisis communicationthat is distinguished by persuasion tactics, and the choice of themes,sub-themes, and perspectives of speech reflects the interplay betweenrhetorical text formation, responses to the mass murders, and thecontext of a protest-political framework.