Prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja, na kraju školske godine 2021./2022. čak 58,59 % osnovnoškolskih učenika završilo je razred s odličnim uspjehom, a njih 24,27 % s prosjekom 5,0. S obzirom na to da je ocjena pet (5) najviša ocjena u hrvatskim školama, je li opravdano zaključiti kako su nove generacije puno uspješnije i pametnije od prošlih? Ili je inflacija odlikaša posljedica neučinkovitog ocjenjivanja znanja učenika te različitih pritisaka koje doživljavaju učitelji tijekom rada? Istraživanje je provedeno anketiranjem 558 učitelja osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Anketni upitnik sastojao se od 22 tvrdnje kojima se ispitalo kako učitelji opažaju promjene u ocjenjivanju, ozračju, doživljenim pritiscima te vlastitoj edukaciji o ocjenjivanju. Rezultati pokazuju da učitelji opažaju promjene u načinu i kriterijima ocjenjivanja, smatraju da današnji učenici uz malo truda mogu postići odlične ocjene te općenito osjećaju pritiske okoline zbog ocjenjivanja. Većina ispitivanih učitelja smatra da će u slučaju žalbe roditelja učenika zbog slabije ocjene, nadležne institucije stati na stranu roditelja. Isto tako, smatraju da učitelji koji ocjenjuju uglavnom visokim ocjenama imaju manje problema na poslu. Rezultati su pokazali nisku razinu zadovoljstva učitelja provedenim edukacijama o ocjenjivanju. Nisu utvrđene statistički značajne razlike među učiteljima s obzirom na radno mjesto i radno iskustvo. Većina ispitivanih učitelja smatra da bi uvođenje vanjskog vrednovanja doprinijelo objektivnijem ocjenjivanju znanja i vještina učenika.