U radu se analiziraju članci objavljeni u kulturno-političkom časopisu Srđ iz Dubrovnika tijekom njegova izlaženja (1902. – 1908.) kojima je glavna preokupacija jezik. Autor polazi od imaginarija Srba katolika u Dubrovniku da bi pokazao kako su se jezična pitanja problematizirala, odnosno kakva su bila stajališta uredništva i autora prema dubrovačkom govoru te prema dubrovačkoj književnosti – u prošlosti i danas. Na takav se način pokušava razumjeti uloga jezika u određivanju nacionalnog identiteta grada. Analiziraju se svi članci koji su relevantni za to pitanje, napose polemike i pregledi književnosti. Autor se fokusira ne samo na iznesene teze nego i na modele argumentiranja, čime želi istaknuti neke nedosljednosti tih koncepcija te posljedice njihove primjene. In this study, the articles published in the Dubrovnik cultural-political journal Srđ throughout the whole period of its publication (1902–1908) which deal with linguistic questions are taken into consideration. Beginning with an overview of the imagery of the movement of ‘Serbs Catholics in Dubrovnik, the researcher aims to demonstrate how linguistic issues were conceptualized, i.e. how the editors and published authors referred to the Dubrovnik vernacular and literature – now and in the past. In this way, the researcher aims at understanding the role of language in the determination of the national identity of the city. In the study, all articles which are relevant to this issue are analyzed, in particular polemics and companions to literature. The researcher focuses not only on the theses but also on the modes of argumentation to single out inconsistencies of the ideas in question and hence the outcomes of their use.