Značaj državne funkcije predsjednika republike, ako se uzme u obzir već samo i u 'najmanjem' obujmu kao ceremonijalnog predstavnika države, implicira potrebu ustavnopravnog uređenja i uredne primjene instituta njegova zamjenjivanja. Zamjenjivanjem predsjednika republike podrazumijeva se ustavom uređen postupak preuzimanja njegovih ovlasti i dužnosti (ili čak i samog položaja/funkcije) od strane određenog državnog dužnosnika ili kolegijalnog tijela, nastupom činjenica biološke (smrt, privremena ili trajna nesposobnost) ili pravno-političke naravi (ostavka, opoziv) na njegovoj strani. Autor u radu daje pregled ustavnopravnog uređenja ovoga instituta u državama čiji se ustavni sustavi smatraju paradigmatskim s obzirom na pojedine modele ustrojstva vlasti. Razlike se kreću u spektru od nepostojanja funkcije potpredsjednika, u državama parlamentarnog i polupredsjedničkog modela vlasti (dok postojanje u predsjedničkom modelu problem zamjenjivanja značajno olakšava), potrebe i rokova za (ne)održavanje izbora novoga predsjednika nastupom razloga za zamjenjivanje, pa do ustavom utvrđenoga niza dužnosnika pojedinih državnih tijela ili tijela u cjelini koji/a ga trebaju zamijeniti (kao i duljini toga niza), te opsegu i podjeli ovlasti koje se u slučaju zamjenjivanja prenose na iste. Usporedbom razmotrenih ustavnih rješenja izvode se zaključci o efikasnosti rješavanja ovoga ustavnopravnoga problema u pojedinom modelu vlasti u korelaciji sa značajem i širinom ustavnih ovlasti predsjednika republike u pojedinom modelu ustrojstva državne vlasti.