Jedna od osnovnih ljudskih potreba je potreba za kretanjem. S godinama je uočena tendencija opadanja razine uključenosti u tjelesne aktivnosti. Ovo smanjenje razine tjelesne aktivnosti može negativno utjecati na zdravlje starije populacije (+ 65 godina života), posebice zbog tjelesnih promjena i drugih štetnih faktora vezanih uz starenje. Pojam tjelesna aktivnost, za populaciju +65 godina života, obuhvaća transport, slobodno vrijeme, kućanske poslove, aktivnosti na radnom mjestu, igru, sportske i rekreativne aktivnosti u kontekstu dnevnih, društvenih i obiteljskih aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost kod starije populacije smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, povišenog krvnog tlaka, različitih vrsta raka, demencije, astme, dijabetesa tipa 2 i fraktura. Starije osobe koje su tjelesno aktivne imaju manju prevalenciju bolesti, višu sposobnost kardiorespiratornog i mišićnog sustava, zdraviju tjelesnu masu, gustoću kostiju i manji ukupni mortalitet. Svjetska zdravstvena organizacija je detektirala tjelesnu neaktivnost kao veliki javnozdravstveni problem današnjice. Stoga su objavili skup preporuka, Global recommendations on physical activity for health, s ciljem unaprjeđenja cjelokupnog zdravstvenog statusa i funkcionalnog zdravlja, smanjenja rizika od kroničnih nezaraznih bolesti, depresije i održavanja kognitivnih sposobnosti. Navedene preporuke su primjenjive za sve zdrave odrasle osobe starije od 65 godina, neovisno o spolu, rasi, vjerskoj pripadnosti ili prihodima. Uz ove preporuke Svjetska zdravstvena organizacija ističe potrebu promicanja zdravog starenja na nacionalnoj razini afirmacijom i implementacijom preporuka kroz nacionalne politike.