Sport nosi nedvojbene zdravstvene prednosti fizičke aktivnosti, no veliki tjelesni napori vrhunskog sporta mogu prolazno, ali i trajno povećati rizik od bolesti mnogih organskih sustava. Profesionalni sportaši, posebno u sportovima izdržljivosti, mogu razviti neku bolest srca koju je ključno razlikovati od fizioloških prilagodbi srca (sportsko srce) za bavljenje vrhunskim sportom. U posljednje vrijeme u istraživanjima velik se naglasak stavlja na remodelaciju desne klijetke koja može dovesti do drugih zdravstvenih problema. U sportovima izdržljivosti češće su i neke supraventrikularne aritmije. U predisponiranih sportaša uslijed velikih napora može nastati iznenadna srčana smrt. Astma i bronhokonstrikcija iducirani naporom su klinički entiteti u kojima tjelesni napor uzrokuje bronhalnu preosjetljivost. Vjerojatno su uzrokovani gubitkom vode s površine respiratorne sluznice. U nekim sportovima i disciplinama (posebno u sportovima snage), osobito nakon umirovljenja iz profesionalnog sporta, uočena je veća učestalost pretilosti, inzulinske rezistencije i metaboličkog sindroma. Profesionalne sportašice mogu razviti poremećaje menstrualnog ciklusa, pa čak i ženski sportski trijas (niska dostupnost energije, poremećaji menstrualnog ciklusa i snižena mineralna gustoća kostiju). U sportaša su i češći poremećaji prehrane, u pravilu zbog prilagodbe tijela na određeni sport, bilo s posljedicama mršavljenja ili debljanja. Neumjerena tjelovježba može dovesti do rabdomiolize inducirane naporom, koja u najtežim slučajevima može rezultirati bubrežnim oštećenjem ili zatajenjem. Vrhunski sport, a posebice sportovi izdržljivosti, dokazano može uzrokovati deficijenciju željeza i sideropeničnu anemiju. Smatra se da produljeni periodi intenzivnog treninga koče apsorpciju i korištenje željeza u eritrocitopoezi