Autorice se u svom radu osvrću na vrlo aktualnu tematiku ustavnih izmjena u pogledu uvođenja nezastarijevanja za kaznena djela počinjena u pretvorbi i privatizaciji u Republici Hrvatskoj. Uz predstavljanje problemske osnovice s tekstom prijedloga Kluba zastupnika te Vlade, ključni dio rada posvećen je analizi argumentacije predlagača uz ocjenu dopuštenosti izmjene sa stajališta osnovnih pravnih načela. Posebno je proučeno pitanje usklađenosti izmjene s načelom zakonitosti, odnosno zabranom retroaktivnosti, kao i zahtjeva lex certa te jednakosti svih pred zakonom. Svojim opservacijama autorice pridodaju komparativno-pravna gledišta kroz analizu inozemnih tekstova zakona i ustava, kao i njihove sudske prakse. Na temelju sudske prakse Europskog suda za ljudska prava izvode zaključke o mogućem negativnom stavu Suda u pogledu retroaktivne primjene novog pravnog pravila na slučajeve u kojima je već nastupila zastara. Radu dodaju i analizu pitanja praktičnih implikacija predložene izmjene. Uz doktrinarni dio, rad sadrži i empirijsko istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1500 studenata prava, za koje se ustanovilo da većinom podržavaju predloženu izmjenu.