Cilj rada je prikazati koje su to razvijene zemlje (ekonomski lideri), koje su to srednje razvijene zemlje, a koje su nerazvijene zemlje i koji su to čimbenici koji utječu na to da je zemlja ekonomski lider, ima snažan ekonomski utjecaj i vodi ekonomiju svijeta zajedno s drugim liderima, a koji čimbenici utječu na to da su zemlje nerazvijene. Analiza će se obaviti na uzorku od 50 zemalja svijeta. Za mjere razvijenosti uzete su bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (BDP p.c.), indeks ljudskog razvoja (HDI), stopa nezaposlenosti te prosječna mjesečna plaća u zemlji. Za svakog ekonomskog lidera, srednje razvijenu zemlju ili nerazvijenu zemlju, čimbenici koji će se pratiti, biti će: ulaganje u obrazovanje u postotku od bruto domaćeg proizvoda, dobna granica odlaska u mirovinu, prosječno tjedno vrijeme rada izraženo u satima te stopa prirodnog prirasta u zemlji. Analizom će se utvrditi kako pojedini od ovih čimbenika utječe na razvijenost zemlje i koliki utjecaj ima pojedini čimbenik na razvijenost zemlje. U radu su postavljene 2 hipoteze, koje su i prihvaćene. Prva hipoteza glasi: ''Dobna granica odlaska u mirovinu je u pozitivnoj korelaciji sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p.c.) i indeksom ljudskog razvoja (HDI)''. Druga hipoteza glasi: ''Prosječno tjedno vrijeme rada izraženo u satima je u negativnoj korelaciji sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p.c.) i indeksom ljudskog razvoja (HDI)''.