Uvod: Zdravstvena pismenost se definira kao osobna, kognitivna i društvena umijeća koja određuju sposobnost pojedinaca da dođu do, razumiju i koriste informacije kako bi unaprijedili i održavali zdravlje. Cilj: Utvrditi razinu zdravstvene pismenosti kod učenika završnih razreda srednje škole, utvrditi postoje li razlike u razini zdravstvene pismenosti s obzirom na školu koju pohađaju, utvrditi postoji li razlika u razini zdravstvene pismenosti s obzirom na spol. Metode: Istraživanje zdravstvene pismenosti provedeno je u učenika završnih razreda srednjih škola u Srednjoj školi Pakrac i Srednjoj školi Novska. U istraživanju zdravstvene pismenosti korišten je validirani hrvatski prijevod anketnog upitnika SAHLSA-50. Rezultati: Svega 4 (2,1%) ispitanika je zdravstveno nepismeno dok je visoku razinu zdravstvene pismenosti pokazalo 94 ispitanika (49%). Razina zdravstvene pismenosti je veća kod učenika gimnazije i zdravstvenih usmjerenja u odnosu na učenike građevinske škole (Hi kvadrat = 31,428, P = ,00). Testiranjem razlika u zdravstvenoj pismenosti s obzirom na spol utvrđeno je da nema razlike između muškaraca i žena (Mann-Whitneyev test, P= ,059). Zaključak: Prema rezultatima provedenog istraživanja, ispitanici pokazuju visoku razinu zdravstvene pismenosti. Uočena je razlika u razini zdravstvene pismenosti u različitim školama. Ujednačenost razine zdravstvene pismenosti moguće je postići dodatnim nastavnim satima iz zdravstvenog odgoja. Visokoobrazovane medicinske sestre, s kompetencijama koje posjeduju, trebale bi biti implementirane u kontinuirano provođenju nastave zdravstvenog odgoja tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. U Hrvatskoj ne postoji instrument mjerenja zdravstvene pismenosti prilagođen ovoj populaciji na čemu bi trebalo poraditi.