Općina Dubrovačko Primorje pripadaDubrovačko-neretvanskoj županiji. Sličnih je prirodno-geografskih obilježja kao i drugi dijelovi Dalmacije, odnosno radi se o tipičnom krškom dinarskom prostoru s malo plodnih površina,oskudnim pašnjacima ikamenjarom. Među istraživanim speleološkim objektima uglavnom je riječ o špiljama i jamama jednostavnog karaktera (dubine i duljine do 30 m). Od ukupno 15 istraženih speleoloških objekata na području dubrovačkog primorja njih 4 se nalazi na platou Lisačkih Rudina među kojima je i najdublji poznati objekt na tom području, jama Bezdan na Rudinama, duboka 68 metara. Ovdje su još istražene Jama kod Kazerne, Špijaturica (Đurašica) i Jama između gomila. Nedaleko od kuća u selu Točionik nalazi se Vranja peć, najdulji poznati speleološki objekt na području Dubrovačkog primorja. Duljine je 188 m, a dubine 50 m. Uz granični prijelaz u Čepikućama nalazi se Jama na Gomilama. Isto tako, u blizini Čepikuća, na brdu Štrbina nalazi se Zmajeva peć, a špilja u uvali Domaglina (Pod Njivicama) nalazi se u unutrašnjosti istoimene uvale. Istočno od uvale Domaglina nalazi se uvala Hodoblja gdje su istražene tri špilje: Špilja I, Špilja II i Špilja III u uvali Hodoblja. Na području sela Trnova istražena su dva speleološka objekta: Jama na groblju i Špilja u ogradama. U mjestu Đonta doli nalazi se Delova jama u Borima. Traverza kod Miljkovića staja nalazi se na području sela Trnovica u Dubrovačkom primorju. Po svojim karakteristikama Traverza kod Miljkovića staja je špilja s dva ulaza koji su međusobno udaljeni oko 50 m zračne udaljenosti. Na području općine Dubrovačko primorje nalazi se veliki broj neistraženih područja te su potrebna daljna rekognosciranja terena te komunikacija s lokalnim stanovništvom u potrazi za novim, neistraženim speleološkim objektima.