Nezaustavljiv razvoj tehnologije uzrok je velikih mijena na društveno-ekonomskoj razini, a one se, između ostaloga, reflektiraju i na razvoj i promjene unutar medijske industrije. Tehnološkim dostignućima omogućen je razvoj novoga multimedijskog okruženja koje pritom ruši tradicionalne granice koje su postojale između telekomunikacija, audiovizualne industrije i informatike. Ovakvim razvojem ponajviše su profitirali pluralizam i raznolikost medija, a omogućenom interaktivnošću pojedinac prestaje biti pasivni korisnik medijskih sadržaja. Zbog ubrzanja procesa proizvodnje sadržaja i usluga, medijsko tržište postalo je izrazito kompetitivno, sve veća ponuda specijaliziranih sadržaja rezultirala je izraženom fragmentacijom publike, a kao posljedica toga smanjeni su prihodi od oglašavanja. Navedene promjene odrazile su se kako na komercijalne medije tako i na javni servis čija je programska ponuda bitno izmijenjena, a smanjenje publike otvara pitanje legitimnosti obvezne pristojbe te time i financijske stabilnosti odnosno opstanka ove javne usluge. Javni radiotelevizijski servis suočava se sa sve izraženijom krizom identiteta. Njegova je budućnost osigurana tek ako se redefinira i restrukturira te kao novi, konvergirani, multimedijski, interaktivni javni servis građanima osigura pristup širokoj ponudi informativnih, obrazovnih, ali i zabavnih sadržaja.