za utvrđivanje važnosti regionalnog stila, zadanog feudalnim obuhvatima iz vremena prije agrarne reforme u XIX. st. U tom je smislu u ovom dijelu Europe, kao i u drugim sličnim povijesnim kordonima, najvažniji regulacijski društveni učinak iz odjevnog naslijeđa Vojne Krajine. Unutar tog kulturnog naslijeđa može se utvrditi nastanak riječi nošnja i pojma narodna nošnja, nasljednika ruha kao ceremonijalno istaknutog dijela ukupne kućne prateži. Pri tomu su potvrđeni nazori novije socijalnoantropološke literature o neprikladnosti označavanja takvih zbivanja “izumima tradicija”. Narodna nošnja je jedan od izravnih rezultata kapacitiranja tržišta kakav je uslijed novih materijalnih i tehničkih mogućnosti te društvenih potreba razbujao iz prijašnjih jednostavnijih oblika. Kao sekularna svetinja nacionalnih država, a još više kao kolektivno kreativno dobro uključeno u simboličke razmjene i tržište, obnavlja se uslijed procesa globalizacije i zajedno s drugim kulturnim pojavama tek ulazi u novo područje društvene regulacije s iskazanim istraživačkim interesima proučavatelja kulture, ekonomista, pravnika i drugih.