U postranzicijskom razdoblju, glavna prirodna komponenta porasta stanovništva je natalitet; stoga je fertilitet određujući čimbenik u planiranju strukture stanovništva. U populaciji kod koje je fertilitet već vrlo nizak i ne osigurava više niti jednostavnu reprodukciju stanovništva, izuzetno je važno projektiranje strukture stanovništva koja bi nastala kada bi vitalnostatističke stope bile konstantne. Cilj ovakvih projekcija obično je upozorenje vlastima pojedine zemlje za poduzimanjem pronatalitetne populacijske politike. Kretanje dobne strukture stanovništva moguće je modelirati Lesliejevim matričnim modelom. Model je vremenski diskontinuiran, te stanovništvo modelira u konstantnim vremenskim ciklusima. Stanovništvo u Hrvatskoj modelirano je u tri petogodišnja ciklusa koji se temelje na rezultatima popisa stanovništva iz 2001. godine. Multiplikacijom modela pokazuje se da se kontingent mladih kontinuirano smanjuje, dok udio starijeg stanovništva postaje veći od udjela mladih, a daljnje projekcije upozoravaju na sve veću disproporciju u starosnoj strukturi stanovništva Hrvatske. Istraživanje upozorava na nužnost kontinuirane primjene mjera pronatalitetne politike.