U ovom radu riječ je o duhovnosti zapadnoga svijeta – koja nosi oznake religijskog eklekticizma i sinkretizma, univerzalne mistike, psihologijskog obrasca, ideja novoga doba i nove kulture te ponekad isticanih poveznica s prirodoznanstvenim svjetonazorom, ali na vrlo površnoj razini. Takva je duhovnost općedostupna, popularizirana i komercijalizirana – a često se svodi na trenutačna prosvjetljenja koja su plativa novcem, ali ipak zadržavaju elemente mističnih inicijacija. Konzumeristička današnjica izbrisala je diskrepanciju između materijalnog i duhovnog – pa je duhovnost postala jednako komercijalna kao npr. hrana, odjeća, putovanja, prijevozna sredstva, ljepota ili status. Stoga takva duhovnost ima konzumeristička obilježja, pa se može reći da predstavlja "proizvod na duhovnom tržištu". Ovdje nismo razrađivali duhovnosti koje su povezane s tradicionalnim religijama (kršćanstvo, islam, judaizam) – već sinkretičko-eklektičke obrasce samorazvoja, psihologiziranu duhovnost koja se označuje pojmovima new age (70.-80. godine XX. st.) i postmoderna duhovnost (od 90-ih godina XX. st. nadalje). Duhovnost o kojoj govorimo koristi se u sklapanju sinteza elementima različitih religija i mistika koje imaju karakterističnu sinkretičku strukturu – te u osnovi predstavlja osobni svjetonazor. To je individualistička duhovnost – što je razlikuje od svih pređašnjih duhovnih ili religijskih obrazaca, a ima i oznake liberalističkoga svjetonazora, kozmopolitske religioznosti i pluralističke kulture.