Uvjeti i okolnosti života, odnosno, socijalno okruženje, odavno su prepoznati kao važan čimbenik zdravlja. U novije im se vrijeme pripisuje sve veći značaj. Velike društvene katastrofe, kakva je i rat, dramatično se odražavaju na zdravlje stanovništva. U mirnodopskim okolnostima uvjeti života u velikoj mjeri ovise o bogatstvu društva i političko-gospodarskom uređenju. U totalitarnim režimima zdravlje stanovništva ugroženo je materijalnom oskudicom te psihičkim i tjelesnim zlostavljanjem sve do fizičkih likvidacija. Razvijena demokratska društva pružaju najbolje izglede za dug i zdrav život. Međutim, i ta se društva međusobno razlikuju po svome gospodarskom i političkom ustroju, a razlike su vidljive, između ostaloga, u prosječnoj visini prihoda građana, rasponu plaća, veličini socijalnih razlika i funkcioniranju zdravstvenog sustava. Svi ti elementi utječu na zdravlje ljudi i određuju koliko će stanovnika i u kojoj mjeri biti izloženo riziku bolesti. Moderno društvo nije iskorijenilo siromaštvo i nejednakost. Baš kao prije sto ili dvjesto godina, čini se da su ove kategorije i danas, bez obzira na drukčiju epidemiološku sliku i bolje uvjete života, odgovorne za veliki dio suvremene patologije.