U magistarskom radu (Mršić Z., 2009.) prikazan je detaljan postupak izračunavanja indikatorske krivulje pri proizvodnji povremenim plinskim liftom, koji se temelji na podacima izmjerenim i prikupljenim na ušću bušotine. U ovom članku dan je sažeti opis pristupa i sukus rezultata i zapažanja proizašlih tijekom izrade rada. Kako bi se procijenila ispravnost predložene metode izračunavanja srednjeg dinamičkog tlaka kao ključnog parametra izračuna indikatorske krivulje, obavljena su mjerenja dinamičkog tlaka i proizvodnje tri proizvodne bušotine naftnih polja Šandrovac i Bilogora: Šandrovac-75α, Bilogora-52 i Šandrovac-34. Izračunata je apsolutna razlika izmjerenih i izračunatih vrijednosti te je za prve dvije razmatrane bušotine apsolutna razlika tlakova iznosila: Δp=0,64 bar i Δp=0,06 bar, a relativna pogrješka εr=0,072 i εr=0,0038. Zbog kvara ventila plinskog lifta utvrđenog prilikom mjerenja u bušotini vrijednost izračunatog tlaka za bušotinu Šandrovac-34 ne može se smatrati valjanom, stoga rezultat proračuna nije uspoređivan sa izmjerenim podacima. Mjerenjem dinamičkog tlaka u bušotinama dobiven je uvid u stvarne vrijednosti ostalih parametara povremenog lifta koje se uobičajeno pretpostavljaju na temelju iskustvenih vrijednosti ili se izračunavaju na temelju empirijskih jednadžbi objavljenih u literaturi. Značajna razlika pri tome je utvrđena za veličinu t2 - duljina perioda dosezanja minimalnog tlaka u bušotini, za koju se izmjerene vrijednosti kreću u rasponu od 10,74 do 16 min, a izračunavanjem primjenom empirijske jednadžbe dobivene su vrijednosti u rasponu od 1,23 do 1,75 min. Na temelju izmjerenih vrijednosti izvedena je nova empirijska jednadžba za izračunavanje ovog parametra.