U radu se analizira pojava španjolske gripe 1918. i 1919. među civilnim stanovništvom Pule, što je moguće rekonstruirati zahvaljujući matičnim knjigama umrlih Pule, bolničkom registru civilne bolnice i onodobnom tisku. Pojava i tijek pandemije u Puli podudarat će se s uobičajenim europskim trendom, što znači da će se svojim morbiditetom pojaviti krajem kolovoza 1918., mortalitetom u rujnu, vrhunac doživjeti u listopadu iste godine, te pokazati svoj dobni trend smrti koji je navodio izrazito stradavanje najvitalnijeg segmenta društva iz dobne skupine od 16 do 40 godina. Putem podataka iz matičnih knjiga i ocrtane mreže pulskih ulica socijalno izdiferenciranih pulskih kvartova, u radu se problematizira također i socioekonomska komponenta pandemije te navodi na zaključak da je na primjeru Pule mortalitet od španjolske gripe mogao biti socioekonomski uvjetovan, tj. brojem je više stradalo ljudi u kvartovima koji su nudili skromnije stambene uvjete i u kojima su živjeli ljudi nižeg ekonomskog standarda i slabijih higijenskih navika.