Posljednjih desetljeća, diljem svijeta, u inim industrijama, može se uočiti sve veća uporaba tradicijskih imena i simbola na komercijalnim proizvodima. Osobito često dolazi do korištenja urođeničkih imena i simbola na komercijalnim proizvodima neurođenika u državama u kojima su veće urođeničke zajednice kao što su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland. Takva praksa urođenicima nije prihvatljiva - ili zbog toga što je uvredljiva ili što iskorištava, a katkad i narušava njihov ugled. Osobito neprihvatljivom praksom urođenici smatraju kad neurođenici prisvajaju urođeničke oznake. Cilj je rada ispitati obuhvaća li konvencionalni sustav žigovnoga prava mehanizme čijom se primjenom može osigurati zaštita od neprimjerne uporabe tradicijskih oznaka. Radi ostvarenja navedenoga cilja, analiziraju se međunarodni i europski izvori iz područja žigovnoga prava, ali i specifična nacionalna rješenja. Istraživanje je pokazalo kako konvencionalni sustavi žigovnoga prava samo u iznimnim situacijama tradicionalnim oznakama mogu osigurati zaštitu od zloupotreba. Zbog toga pojedine države (u kojima su urođeničke zajednice brojnije, a javne politike usmjerene na zaštitu urođenika) različitim intervencijama u konvencionalne sustave žigovnoga prava nastoje povećati učinkovitost u borbi protiv uvredljive uporabe urođeničkih oznaka. Prikazuje se kako je na Novom Zelandu uveden koncept kulturološke uvrede kao apsolutnoga razloga za odbijanje registracije žiga, dok su u Kanadi uvedene, tzv. službene oznake kao posebne vrste žiga, te se razmatra doseg takvih intervencija i mogu li takvi primjeri biti relevantni za Europsku uniju. Analizira se kakve se slične intervencije u konvencionalni sustav žigovnoga prava primjenjuju u Europskoj uniji kako bi se osigurala zaštita od neprimjerene uporabe europskih autohtonih i tradicijskih oznaka. Since few decades ago, the use of traditional insignias on commercial products has been increasing, across the globe. In particular, the use of indigenous insignias on commercial products of non-indigenous origin is often in countries such as USA, Canada, Australia or New Zealand where there are larger indigenous communities. Either as offensive or exploitative the respective practice is unacceptable for indigenous people. Appropriation of traditional insignias by non-indigenous people - i.e. registering indigenous names and symbols as trademarks for commercial products of non-indigenous origin has been considered as particularly unacceptable practice. The aim of the paper is to assess whether the conventional trademark law system contains mechanisms that can combat inappropriate use of traditional insignias. In order to achieve respective goal, international and European sources in the field of trademark law, as well as specific national solutions, are analyzed. Research has revealed that conventional trademark law systems provide protection against misuse of traditional insignias only in exceptional occasions. Therefore, certain countries, where there are larger indigenous communities and public policies are focused on the prevention of offensive use of indigenous insignias, have introduced minor or larger intervention in their conventional trademark law systems to increase effectiveness when it comes to combating offensive uses of indigenous insignias. It is shown how in New Zealand the concept of cultural offense as an absolute ground for trademark refusal is introduced while in Canada official insignia as a special type of trademark is introduced. The impact of those interventions is considered and whether these could be relevant for the European union. Similar interventions applicable in the conventional European trademark law for the protection against inappropriate use of European indigenous and traditionalindications are analyzed.