Cilj ovog rada je empirijski provjeriti različite teorije međunarodne trgovine na primjeru međunarodne robne trgovine Republike Hrvatske. Na temeljima različitih teorijskih postavki definiran je analitički okvir kroz koji se vrednuje valjanost pojedinih teorija međunarodne trgovine u objašnjavanju obrazaca trgovine Republike Hrvatske. Razmatra se utjecaj geografske udaljenosti glavnih gradova, broj stanovnika starijih od 15 godina, ulaganje u istraživanje i razvoj, razina bruto domaćeg proizvoda, obilnost faktora proizvodnje te indeks financijske razvijenosti na robni izvoz i uvoz Republike Hrvatske. Na temelju broja potencijalnih nezavisnih varijabli i veličine uzorka istraživanja u ovom radu Bayesov model uprosječivanja nameće se kao primjeren empirijski pristup. Na uzorku podataka o međunarodnoj robnoj trgovini Republike Hrvatske s 26 zemalja partnerica u 2019. godini, empirijski rezultati su pokazali da su geografska udaljenost glavnih gradova i broj stanovnika starijih od 15 godina u zemlji partnerici glavne odrednice robnog uvoza i robnog izvoza Republike Hrvatske. Transportni troškovi su teorijski konzistentno značajna odrednica izvoza i uvoza Republike Hrvatske. Broj stanovnika starijih od 15 godina može se protumačiti dvojako. U zemlji partnerici kao odrednica robnog izvoza Republike Hrvatske predstavlja veličinu tržišta dok kao odrednica robnog uvoza Republike Hrvatske predstavlja raspoloživost radne snage u zemlji partnerici. Daljnja empirijska istraživanja mogu se usmjeriti na eksplicitnu provjeru ekonomije obujma kao odrednice međunarodne robne trgovine Republike Hrvatske.