Prema statističkim podacima iz popisa stanovništva 2001. godine 2,88% stanovnika starijih od 15 godina nije uopće polazilo dok njih 16,76% nema završenu osnovnu školu, a najveći broj njih 47,06% ima završenu tek srednju školu. Ti podaci o stanju obrazovanja stanovništva upućuju da je razina pismenosti, odnosno funkcionalne pismenosti vrlo niska. U ovom istraživanju provedeno je ispitivanje funkcionalne pismenosti polaznika osnovnog obrazovanja odraslih od trećeg do šestog obrazovnog razdoblja. Ispitivanje je provedeno prema metodologiji UNESCO-a, a za potrebe istraživanja prilagođen je IALS (International Adult Literacy Survey) – Međunarodni upitnik pismenosti odraslih koji se koristi u međunarodnim istraživanjima. Ispitivana je prozna, dokumentacijska i računska funkcionalna pismenost u razinama 1 do 5, pri čemu razina 1 predstavlja elementarnu pismenost, a 5 ekspertnu pismenost. Ispitivanje se temeljilo na mjerenju vještina na zadacima i problemima iz realnoga života. U ispitivanju su korišteni grafikoni, upute na proizvodima, novinski članci, reklame, različiti simboli kao i jednostavni izračuni kojima se susrećemo svakodnevno. Analiza rezultata pokazuje da je razina funkcionalne pismenosti kod polaznika osnovnog obrazovanja odraslih niska, uglavnom na razini jedan i dva, općenito nešto je malo bolja kod računske pismenosti. Rezultati se ne razlikuju od rezultata svjetskih istraživanja koja se rade za cijelu populaciju. Svjetska su istraživanja pokazala da je oko 70% cijele populacije unutar pojedine države funkcionalno nepismeno (Slovenija koja je radila istraživanje 1998. godine ima od 65 do 77 posto funkcionalno nepismenih), odnosno na ispitivanjima se postižu rezultati maksimalno prve i druge razine. Isti su rezultati dobiveni i ovim istraživanjem, mada se ono mora smatrati preliminarnim jer je prvi put kod nas upotrijebljen upitnik koncipiran na način kako to predviđa UNESCO, a osim toga radi se i o jednoj izdvojenoj populaciji u društvu (nemaju završenu osnovnu školu).