Ovaj se rad bavi aktualnom raspravom o Nietzscheovoj vezi s darvinizmom, usmjeren na posebno značenje Nietzscheova integrativnog razmatranja evolucije u njegovim spisima. Istražujući rječnik evolucije u njegovim raspravama o volji za moć i kriticizmu Malthusova pojma prilagodbe, radom se tvrdi da je takozvana anti-darvinistička pozicija u Nietzscheovim kasnim spisima dio njegova obuhvatnog pokušaja da nadiđe uske granice strogo anatomskobiološkog ili društveno-darvinističkog pojma evolucije. Da Nietzsche to čini služeći se biologijskim rječnikom pokazuje njegova revnost u kartiranju utjecaja bioloških i kulturnih sila na ljudsku evoluciju. Radom se aktualna rasprava o kulturi i evoluciji želi smjestiti u širu povijesnu perspektivu. Istovremeno, želi doprinijeti i boljem razumijevanju Nietzscheove filozofijske antropologije, a posebno, njegove mijenjajuće ideje o slabosti i snazi, o intelektu i vječnom vraćanju istoga kao principu selekcije – ideje koje je Nietzsche razvio u nastojanju da nadiđe tradicionalnu podjelu tijela i uma.