Cilj ovog rada je ispitati kako različite varijable iz makroekonomskog i financijskog okruženja utječu na dinamiku bankarskog sektora u sjeni u odabranih 11 novih država članica EU-a koristeći godišnje podatke za razdoblje 1999-2018. Primjenjuju se tri alternativne tehnike procjene: model s fiksnim efektima, metoda procjene GMM razlika i GMM sustava. Empirijski rezultati dokazuju da su najvažniji čimbenici razvoja u financijskom sektoru (sektoru osiguranja i mirovinskom sektoru), bankarskom sektoru, te stopi na tržištu novca kao i opći ekonomski rast. Također je utvrđeno da globalna financijska kriza negativno utječe na rast bankarstva u sjeni. Dobiveni rezultati ukazuju na to da je bankarski sustav u sjeni komplementaran, ne samo tradicionalnim bankama, već i ostatku financijskog sustava, te otvara nova pitanja makrobonitetne politike imajući u vidu Basel III norme. Naime, jedan od glavnih ciljeva Basela III je smanjiti procikličnost bankarskog kreditiranja, a porast bankarstva u sjeni može utjecati kako na regulaciju koja se temelji na kapitalu tako i na ograničenja temeljena na dohotku.