Kultivar 'Lovranski marun' jedini je poznati hrvatski tradicionalni kultivar pitomog kestena. Svrha je ovog istraživanja bila odrediti kvalitativna i kvantitativna morfološka obilježja i kemijski sastav plodova kultivara 'Lovranski marun', te ih usporediti s plodovima marušnjaka (stabla iz sjemena lovranskoga maruna) i pitomog kestena iz lokalne prirodne populacije. Izmjereno je sedam morfoloških obilježja plodova: masa, visina, širina i debljina ploda, duljina i širina hiluma te duljina najdužeg ureza endokarpa u sjemenku. Ocijenjeno je osam kvalitativnih obilježja: broj sjemenki u plodu, stupanj urezanosti endokarpa u sjemenku, oblik, sjaj i boja ploda, boja sjemenke, dlakavost pri vrhu i uzdužna ispruganost ploda. Utvrđeno je da plodovi kultivara 'Lovranski marun' imaju poželjna kvalitativna i kvantitativna svojstva, a da plodovi marušnjaka uglavnom imaju, u usporedbi s kultivarom 'Lovranski marun' i stablima iz prirodne populacije, intermedijarna morfološka obilježja. Plodovi kultivara 'Lovranski marun' imaju najmanje prosječne masene udjele K, Mg, Ca, Na, Mn, Cu i Fe. Najveći prosječni maseni udjeli tih makro- i mikroelemenata pronađeni su u plodovima stabala iz prirodne populacije. Najveći prosječni udjel ugljikohidrata imali su plodovi kultivara 'Lovranski marun', a najmanji plodovi stabala iz prirodne populacije. Plodovi marušnjaka imaju prosječan udjel vode, bjelančevina, pepela, ugljikohidrata te makro- i mikroelemenata. Udjeli Cd i Pb su u svim uzorcima bili manji od najvećeg dopuštenog udjela u plodovima pitomoga kestena.