Mnogo novih vrsta ostrakoda iz sjevernog Jadrana opisano je na temelju praznih ljuštura. Bez obzira na to, vrste su interpretirane kao dio recentnih morskih staništa i navedene u nekoliko zooloških popisa vrsta i baza podataka. Sediment iz geoloških istraživanja proturječi ovakvoj interpretaciji. Ostrakodi iz dviju jezgri izvađenih blizu obale Istre dokazuju postojanje relativno jednoličnog potpovršinskog sloja s bogatom zajednicom mrtvih organizama, iz paleookolišne dubinske zone ispod ili u razini razine mora, koja je nastala prije 7–5 ka BP zbog postglacijalne promjene razine mora. Taj sloj bio je pokriven dijelovima izrazito raznolikih ostrakodnih bio-, tanato- ili paleotanatocenoza, ovisno o njihovoj preraspodjeli zbog djelovanja oluja, zaostalih taloženja ili bioturbaciji. Što se tiče sekvencijalne stratigrafije, Površina maksimalnog preplavljivanja (MFS) i kondenzirani Trakt visoke razine (HST) još uvijek se stvaraju na dnima udaljenim više od 5 km od obale Istre.