Cilj je provedenog istraživanja istražiti utjecaj uvriježenih metoda liječenja onkološkog bolesnika. Za potrebe istraživanja izrađen je originalni upitnik od 50 pitanja. U istraživanje je uključeno 50 ispitanika (34 muškarca i 16 žena) s verificiranom dijagnozom maligne bolesti probavnog sustava, liječenih citostaticima sličnog djelovanja. Ispitivane su opće karakteristike ispitanika, dobno-spolna struktura, vrste zanimanja, razlika u indeksu tjelesne mase prije započinjanja liječenja te trajanje liječenja. Istražuje se utjecaj liječenja uporabom citostatika na probavni sustav,odnosno, kako nuspojave uporabe citostatika poput promjene okusa hrane, teškoće sa žvakanjem i gutanjem, stvaranje aftoznog stomatitisa i smanjenog apetita utječu na prehranu bolesnika i na promjenu tjelesne težine. Iako je očekivani rezultat bio gubitak na težini, kod 40% bolesnika zabilježeno je povećanje tjelesne težine. U 46% ispitanika pojavila se alopecija, a od toga samo 6% koristi periku. Osamdeset posto ispitanika prihvatilo bi pomoć psihologa ukoliko im to preporuči njihov onkolog, a samo jedan ispitanik navodi kako je uključen u grupnu podršku. Pacijenti najveću potporu dobivaju od članova obitelji. Rezultati pokazuju kako se 76% ispitanikaumara više, nego prije utvrđivanja bolesti, a njih 18% zbog bolesti i liječenja prekinulo je radni odnos. Kako se kemoterapija primjenjuje u bolnici, istraženi su faktori koji utječu na anksioznost bolesnika. Medicinske sestre/tehničari i liječnici osnovni su izvor informacija za bolesnike i u različitom su obujmu dostupni za davanje informacija, što verificiraju dobiveni rezultati.